[{"content":"","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/blog/","section":"Blogs","summary":"","title":"Blogs","type":"blog"},{"content":"","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/categories/","section":"Categories","summary":"","title":"Categories","type":"categories"},{"content":"Entrepreneur, executive, and international board leader with a 25+ year track record spanning internet infrastructure, digital policy, and finance. Former ICANN Board Vice-Chair overseeing $500M assets and $150M budget. Proven committee expertise in Audit, Compensation, Governance, and Finance (chair). Deep experience in executive leadership, digital transformation, cybersecurity oversight, stakeholder accountability, and strategic finance across technology, telecommunications, and internet infrastructure sectors. Founder and CEO of pioneering IT ventures in Serbia, (Jugodata and SezamPro), with a track record of scaling digital businesses and infrastructure.\nLet\u0026rsquo;s Connect: LinkedIn • Email # I\u0026rsquo;m always interested in discussing board governance, digital transformation, and emerging technology challenges. Whether you\u0026rsquo;re seeking board expertise, strategic advisory, or simply want to exchange ideas about the future of digital governance, I\u0026rsquo;d be happy to connect.\nFeel free to explore my blog posts where I share insights in Serbian, or check my English posts on technology and governance. Learn more about my board roles and professional experience.\n","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/","section":"Danko Jevtović | International Board Director","summary":"Entrepreneur, executive, and international board leader with a 25+ year track record spanning internet infrastructure, digital policy, and finance. Former ICANN Board Vice-Chair overseeing $500M assets and $150M budget. Proven committee expertise in Audit, Compensation, Governance, and Finance (chair). Deep experience in executive leadership, digital transformation, cybersecurity oversight, stakeholder accountability, and strategic finance across technology, telecommunications, and internet infrastructure sectors. Founder and CEO of pioneering IT ventures in Serbia, (Jugodata and SezamPro), with a track record of scaling digital businesses and infrastructure.\n","title":"Danko Jevtović | International Board Director","type":"page"},{"content":"","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/internet/","section":"Tags","summary":"","title":"Internet","type":"tags"},{"content":"","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/ip-adrese/","section":"Tags","summary":"","title":"IP Adrese","type":"tags"},{"content":"RIPE NCC (Réseaux IP Européens Network Coordination Centre) je regionalni internet registar za Evropu, Bliski istok i delove Centralne Azije. To je neprofitna organizacija sa sedištem u Amsterdamu, Holandija, osnovana 1992. godine.\nRIPE zajednica je nastala još 1989, kao neformalna grupa mrežnih operatera koji su koordinisali razvoj IP mreža u Evropi. To je čini najstarijom regionalnom internet zajednicom na svetu. RIPE NCC, osnovan tri godine kasnije, bio je prvi regionalni internet registar (RIR) ikada formiran, pre ARIN-a, APNIC-a, LACNIC-a i AFRINIC-a. Sve ovo je bilo mnogo pre nastanka ICANN-a (1998), što govori o tome koliko je koordinacija IP adresnog prostora bila rana i konkretna potreba internet zajednice.\nOsnovna funkcija RIPE NCC je dodeljivanje i upravljanje internet brojevnim resursima: IP adresama (IPv4 i IPv6) i brojevima autonomnih sistema (AS brojevima). Ovi resursi su osnova funkcionisanja Interneta, jer omogućavaju usmeravanje saobraćaja između mreža.\nPet regionalnih internet registara zajedno čine globalni sistem koordinacije internet adresnog prostora, pod okriljem organizacije NRO (Number Resource Organization), koja ujedno služi i kao Adresni savetodavni savet (ASO) pri ICANN-u.\nČlanovi RIPE NCC su lokalni internet registri (LIR): operateri mreža, internet provajderi, preduzeća i druge organizacije kojima su potrebni internet brojevni resursi. RIPE NCC danas ima preko 20.000 članova iz oko 75 zemalja.\nVažno je razlikovati RIPE NCC od RIPE zajednice. RIPE (Réseaux IP Européens) je otvorena zajednica svih zainteresovanih za razvoj Interneta u regionu. RIPE zajednica razvija politike za upravljanje internet resursima kroz proces odozdo-na-gore (bottom-up), a RIPE NCC te politike sprovodi. Svako može da učestvuje u radu RIPE zajednice, kroz radne grupe i redovne RIPE sastanke.\nRIPE sastanci se održavaju dva puta godišnje, na različitim lokacijama u regionu. Pored glavnih sastanaka, RIPE NCC organizuje i regionalne sastanke (SEE, MENOG, RIPE NCC Days i druge) koji okupljaju lokalne internet zajednice. I redovni RIPE sastanci i regionalni SEE sastanci su održavani u Beogradu.\nPored registarskih funkcija, RIPE NCC pruža niz tehničkih servisa: RIPE bazu podataka (javni registar alokacija internet resursa), mernu platformu RIPE Atlas i statistički alat RIPEstat. RIPE NCC takođe upravlja K-root DNS serverskim sistemom, jednim od 13 korenskih serverskih sistema na Internetu, koji čini ključnu komponentu globalne DNS infrastrukture.\nRIPE NCC kao organizacija deluje na principu članskog udruženja (holandsko \u0026ldquo;vereniging\u0026rdquo;). Upravljanje je u rukama članstva: Generalna skupština bira Izvršni odbor, odobrava budžet i donosi ključne odluke. Ovaj model obezbeđuje da organizacija služi interesima svojih članova i šire internet zajednice.\n","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/blog/ripe-ncc/","section":"Blogs","summary":"RIPE NCC (Réseaux IP Européens Network Coordination Centre) je regionalni internet registar za Evropu, Bliski istok i delove Centralne Azije. To je neprofitna organizacija sa sedištem u Amsterdamu, Holandija, osnovana 1992. godine.\n","title":"RIPE NCC","type":"blog"},{"content":"","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/ripe-ncc/","section":"Tags","summary":"","title":"RIPE NCC","type":"tags"},{"content":"","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/rir/","section":"Tags","summary":"","title":"RIR","type":"tags"},{"content":"","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/","section":"Tags","summary":"","title":"Tags","type":"tags"},{"content":"","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/categories/upravljanje-internetom/","section":"Categories","summary":"","title":"Upravljanje Internetom","type":"categories"},{"content":"","date":"May 12, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/upravljanje-internetom/","section":"Tags","summary":"","title":"Upravljanje Internetom","type":"tags"},{"content":"","date":"March 3, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/home-assistant/","section":"Tags","summary":"","title":"Home Assistant","type":"tags"},{"content":"","date":"March 3, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/home-lab/","section":"Tags","summary":"","title":"Home Lab","type":"tags"},{"content":"","date":"March 3, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/categories/homelab/","section":"Categories","summary":"","title":"Homelab","type":"categories"},{"content":"","date":"March 3, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/knx/","section":"Tags","summary":"","title":"KNX","type":"tags"},{"content":"","date":"March 3, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/mikrotik/","section":"Tags","summary":"","title":"Mikrotik","type":"tags"},{"content":"When we were finishing our new apartment in Belgrade back in 2020, I made a decision that changed everything that followed: I decided on building in smart home infrastructure throughout the entire place. My wife thought I was overcomplicating things. She was right, but it was worth it.\nWhat started as \u0026ldquo;let\u0026rsquo;s do proper lighting control\u0026rdquo; turned into a full home lab — KNX bus wiring connecting all switches, DALI bus for lights, and on top of that a dedicated server with Proxmox virtualization, 20 Docker containers, three wireless protocols, 40+ Shelly devices, a custom HVAC controller. Of course that requires good Internet connectivity, so I have a fiber connection and a local 10 Gbps network. I run about 1,460 Home Assistant entities across 52 integrations. At some point you stop counting and just hope the WAF stays positive.\nThe Server # The whole thing runs on a single Proxmox VE server — a Supermicro hot-swap mini-ITX chassis with an Intel i5 and 64GB of RAM. It\u0026rsquo;s small, quiet, and tucked away in a technical room with washing machines and boilers. Inside, I run four main VMs: Home Assistant OS as the automation brain, a Windows Server 2022 VM that doubles as NAS and Blue Iris surveillance recorder, a Docker Ubuntu VM with all the self-hosted services, and an LXC container for the UniFi WiFi controller.\nThe NAS side uses four drives (2x12TB + 2x20TB) in a ReFS mirror configuration. I specifically chose ReFS so that in an emergency I can pull any single disk out and read it on a Windows notebook — no RAID controller needed. Not elegant, but practical, and safe.\nStrong Network # The core router is a MikroTik RB4011iGS+ running RouterOS 7.x. Primary Internet comes from Orion Telekom — 2 Gbps fiber through a Huawei modem in bridge mode, bonded across two Ethernet ports. There\u0026rsquo;s a redundant MTS PPPoE fiber link too, though it\u0026rsquo;s currently not operational. The backbone between the router, server, and main switch runs at 10 Gbps over a QNAP QSW-M2106-4C managed switch.\nI manage different IP subnets for main LAN, guest WiFi network, WireGuard VPN, and a shared building surveillance network that sits behind its own RB750GL router. WiFi coverage comes from five UniFi access points — a nanoHD, two AC-LRs at KA33, a U6-Lite, and a U6-LR — serving about 45 clients across four SSIDs.\nThe network extends to a secondary apartment where my son lives, bridged by a pair of MikroTik wAP 60G units forming a 60 GHz wireless bridge. It also extends to a small office space in the building where I keep a separate WiFi and my HP Color MFP.\nRouter Security and Telegram Scripting # I\u0026rsquo;ve spent more time on MikroTik scripting than I probably should. The router runs about ten custom scripts, all feeding notifications to a Telegram bot. I get messages when a new device joins the network, when an interface goes down, when the WAN IP changes, when the router temperature spikes, when the number of user accounts changes (a hack indicator), and when firewall rule counts shift.\nFirewall rules ensure safety of the network, using a variant of a common (but not public) security trick. Everything else from WAN gets auto-blocked. Web traffic from the outside only reaches the server if it comes from Cloudflare IPs, which get auto-updated hourly from a GitHub list.\nThe router also does daily automated backups — both email and MikroTik Cloud — and runs NetWatch probes against three external DNS servers, alerting via Telegram when connectivity drops.\nKNX: The Wired Backbone # The KNX installation was done with the basic electrical wiring and forms the foundation of the smart home. I decided on KNX as it is a professional protocol, standardized more than 20 years ago, but constantly updated and with a huge vendor base. Lights are controlled by dedicated drivers, mostly over the DALI protocol, through a KNX-to-DALI converter. KNX is a distributed protocol, exchanging message telegrams over twisted pair that also powers the devices. The big advantage is that functionality does not depend on a single central device, so even if the server is down, switches function normally.\nThere are 38 devices on the bus with 563 group addresses, covering lighting (including a DALI controller), 20 channels of shutter/blind control, wall-mounted room controllers and push buttons from Jung, four presence detectors, and a weather station on the terrace.\nThe HVAC side is interesting. Our building has four Toshiba heat pumps that supply hot and cold water to all apartments. I have a Danfoss MCX08M2 climate controller — custom-programmed — that manages two branches: wall and floor water panels, and a ceiling air exchanger with electric heater. It connects to Home Assistant through a Weinzierl KNX-Modbus gateway. The regulation logic runs on a 10-minute loop with formulas that factor in outdoor temperature, and there\u0026rsquo;s a travel mode that shuts everything down on departure and does aggressive pre-conditioning on return.\nThe whole apartment also has a fireplace (alcohol burning) controlled via KNX — start, stop, flame level, and status feedback all come through as Home Assistant entities.\nShelly, Zigbee, and Everything Wireless # Beyond KNX, I have about 40+ Shelly devices. Seven are 3EM energy monitors tracking per-circuit power consumption — mains input, kitchen, bathroom, living room, HVAC cabinet, lights, and UPS. Five Shelly UNIs help me control HVAC. There are flood sensors, a gas sensor, a smoke detector, and various switches for boilers, lights, and the garage door. Shelly is a low-cost, very flexible solution. I decided to standardize on them, as an addition to main KNX functionality, for less critical functions.\nZigbee runs on a SLZB-MR4U coordinator with six devices — mostly IKEA and Xiaomi sensors. BLE goes through ESP32 proxies and covers a SwitchBot Meter Pro for CO2 monitoring, a SwitchBot Curtain, and an Aqara FP2 presence sensor. There\u0026rsquo;s even a SwitchBot Bot that physically presses the start button on a DJI ROMO vacuum because it still has no native integration.\nHome Assistant: Holding It All Together # Home Assistant OS runs as a Proxmox VM and manages the whole circus — about 1400 entities across 50+ integrations, with almost 100 automations. The automations cover security alerts (PIR, gas, fire, flood, power outage), HVAC scheduling, motion-triggered lighting, storm protection for blinds, media control, hot water optimization based on electricity tariffs, and multi-source presence detection combining GPS, WiFi, and iBeacon tracking.\nOne of my favorite automations is the morning weather announcement — a KNX wakeup trigger fires a Home Assistant script that calls ChatGPT to compose a weather summary, feeds it through Chime TTS, plays it on the Denon AVC-X4800H via HEOS, and then restores whatever the TV was showing before. Completely unnecessary. Works beautifully every morning.\nThe AV setup itself is a Denon AVC-X4800H driving three zones (living room, terrace, bathroom) with HEOS network audio, plus two TVs — a Sony 85\u0026quot; in the living room and an LG 55\u0026quot; in the bedroom.\nSelf-Hosted Services # The Docker VM runs about 20 containers managed through Portainer: AdGuard Home for DNS filtering across all networks, Nginx Proxy Manager with Let\u0026rsquo;s Encrypt SSL and Cloudflare DDNS for five domains (jevtovic.rs/com, jugodata.rs/com, bender.rs), InfluxDB for time-series data, MariaDB, MediaWiki for internal documentation, Uptime Kuma monitoring 11 services, Code Server for remote development, and a few others. Watchtower handles automatic container updates.\nThe Honest Part # Power to the whole system is protected by an APC SmartUPS 1000, located in the power panel, with dedicated UPS power throughout the apartment. For my desktop PC I have another EATON 9SX 1500 online UPS, as I don\u0026rsquo;t want my two 32\u0026quot; LG 4K monitors to draw power from the server and network.\nIs it overengineered? Absolutely. The KNX installation alone has 500+ group addresses — that\u0026rsquo;s more than most small office buildings. I have a MikroTik script that calculates the time difference since a MAC address was last seen on the network, stores it in a global array, and only sends a Telegram notification if it\u0026rsquo;s been more than 31 minutes. I wrote a custom SMTP gateway in the 1990s and apparently I never stopped.\nBut it works. The apartment is comfortable, the network is reliable, the backups are automated, and I understand every layer of it. After spending 13 years building an ISP, I suppose I was always going to end up running one at home too.\nNetwork panel HVAC panel Power distribution panel ","date":"March 3, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/posts/my-home-lab-when-an-internet-enthusiast-builds-a-smart-home/","section":"Posts","summary":"A walkthrough of my self-hosted home lab in Belgrade — KNX wiring, Proxmox virtualization, MikroTik networking, Home Assistant automation, and way too many Shelly devices.","title":"My Home Lab: When an Internet Enthusiast Builds a Smart Home","type":"posts"},{"content":"","date":"March 3, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/posts/","section":"Posts","summary":"","title":"Posts","type":"posts"},{"content":"","date":"March 3, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/proxmox/","section":"Tags","summary":"","title":"Proxmox","type":"tags"},{"content":"","date":"March 3, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/self-hosted/","section":"Tags","summary":"","title":"Self-Hosted","type":"tags"},{"content":"","date":"March 3, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/smart-home/","section":"Tags","summary":"","title":"Smart Home","type":"tags"},{"content":"","date":"February 27, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/entrepreneurship/","section":"Tags","summary":"","title":"Entrepreneurship","type":"tags"},{"content":"","date":"February 27, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/categories/internet/","section":"Categories","summary":"","title":"Internet","type":"categories"},{"content":"","date":"February 27, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/internet-history/","section":"Tags","summary":"","title":"Internet History","type":"tags"},{"content":"","date":"February 27, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/isp/","section":"Tags","summary":"","title":"ISP","type":"tags"},{"content":"A personal collection of links I find useful, interesting, or worth sharing.\nInternet Governance # ICANN — Internet Corporation for Assigned Names and Numbers RIPE NCC — Regional Internet Registry for Europe, Middle East and Central Asia CENTR — Association of European Country-Code Top-Level Domain Registries RNIDS — Serbian National Internet Domain Registry (.rs/.срб) Domen.rs — informativni portal o .rs domenima ICANN Lookup — WHOIS/RDAP search IETF — Internet Engineering Task Force IGF — United Nations Internet Governance Forum SEEDIG — South Eastern European Dialogue on Internet Governance ISOC — Internet Society Education \u0026amp; Professional Development # Harvard Business School — Executive Education INSEAD — International Directors Programme IEDC Bled School of Management Singidunum University NACD — National Association of Corporate Directors Serbian Association of Managers Investing \u0026amp; Business # Berkshire Hathaway — Warren Buffett\u0026rsquo;s annual letters and reports Buffett\u0026rsquo;s Letters to Shareholders — the complete collection Poor Charlie\u0026rsquo;s Almanack — Stripe Press edition Howard Marks Memos — Oaktree Capital insights Farnam Street — mental models and decision making Morgan Housel — on investing, behavior, and money Thinking \u0026amp; Productivity # List of Cognitive Biases — comprehensive Wikipedia reference Getting Things Done (GTD) — David Allen\u0026rsquo;s productivity method (Wikipedia) Podcasts # Acquired — deep dives into great companies and IPOs Marshall Goldsmith — leadership and executive coaching Tim Ferriss Show — interviews with world-class performers Smart Home \u0026amp; Technology # Home Assistant — open-source home automation Shelly — smart home devices and controllers Proxmox — open-source virtualization platform MikroTik — networking hardware and software Downloads # Danko Jevtović — CV (PDF) Danko Jevtović — Board Bio (PDF) ","date":"February 27, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/links/","section":"Pages","summary":"A personal collection of links I find useful, interesting, or worth sharing.\nInternet Governance # ICANN — Internet Corporation for Assigned Names and Numbers RIPE NCC — Regional Internet Registry for Europe, Middle East and Central Asia CENTR — Association of European Country-Code Top-Level Domain Registries RNIDS — Serbian National Internet Domain Registry (.rs/.срб) Domen.rs — informativni portal o .rs domenima ICANN Lookup — WHOIS/RDAP search IETF — Internet Engineering Task Force IGF — United Nations Internet Governance Forum SEEDIG — South Eastern European Dialogue on Internet Governance ISOC — Internet Society Education \u0026 Professional Development # Harvard Business School — Executive Education INSEAD — International Directors Programme IEDC Bled School of Management Singidunum University NACD — National Association of Corporate Directors Serbian Association of Managers Investing \u0026 Business # Berkshire Hathaway — Warren Buffett’s annual letters and reports Buffett’s Letters to Shareholders — the complete collection Poor Charlie’s Almanack — Stripe Press edition Howard Marks Memos — Oaktree Capital insights Farnam Street — mental models and decision making Morgan Housel — on investing, behavior, and money Thinking \u0026 Productivity # List of Cognitive Biases — comprehensive Wikipedia reference Getting Things Done (GTD) — David Allen’s productivity method (Wikipedia) Podcasts # Acquired — deep dives into great companies and IPOs Marshall Goldsmith — leadership and executive coaching Tim Ferriss Show — interviews with world-class performers Smart Home \u0026 Technology # Home Assistant — open-source home automation Shelly — smart home devices and controllers Proxmox — open-source virtualization platform MikroTik — networking hardware and software Downloads # Danko Jevtović — CV (PDF) Danko Jevtović — Board Bio (PDF) ","title":"Links","type":"pages"},{"content":"","date":"February 27, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/pages/","section":"Pages","summary":"","title":"Pages","type":"pages"},{"content":"","date":"February 27, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/serbia/","section":"Tags","summary":"","title":"Serbia","type":"tags"},{"content":"","date":"February 27, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/sezampro/","section":"Tags","summary":"","title":"SezamPro","type":"tags"},{"content":" In 1995, getting a telephone line in Belgrade was almost as hard as getting an Internet connection. Yugoslavia was under UN sanctions, the academic network was the country\u0026rsquo;s only link to the global Internet, and commercial access simply didn\u0026rsquo;t exist. That year, Dejan Ristanović, Zoran Životić, and I decided to change that.\nOrigins # Dejan and Zoran created Sezam — Yugoslavia\u0026rsquo;s largest BBS (bulletin board system), with thousands of users dialing in to exchange messages, share files, and debate long before the web existed. I was one of the early users and moderators, and through my company Jugodata, I had been working with them. Sezam BBS had a significant role in the turbulent years of the breakup of Yugoslavia, showing that electronic communications can bridge geographic and political divides, and help people stay freely informed — as described in the Internet Revolution article by Wired magazine.\nBy the mid-1990s it was clear that the BBS era was ending and the Internet was the future. We co-founded SezamPro, initially as a next-generation BBS, but with a clear vision of becoming a full Internet service provider.\nSezamPro # We launched on November 19, 1995, with eight dial-up lines. The response was immediate: users migrated from the old Sezam system overnight, and within weeks we were running out of capacity. The system was based on a Novell network with a server and eight barebone PCs, all packed in a coat rack from a gym. Our first connection to the Internet was Token Ring to the academic network through the Faculty of Technology in Belgrade. Zoran and I wrote the first SMTP gateway connecting Zoran\u0026rsquo;s proprietary BBS software to the open Internet. We were hooked by the permissionless and open protocols. Our first domain name was sezam.co.yu.\nBBS nodes — on the right barebone PCs in a gym coat rack SezamCafé # In May 1996, we opened SezamCafé — the first cyber café in Yugoslavia. My thinking was simple: most people didn\u0026rsquo;t own a computer, let alone a modem. If we wanted to grow the market, we had to let people experience the Internet firsthand, even with limited access. The café became a gathering point — part tech demo, part community center. For many Belgraders, it was their first encounter with email and the web.\nFinally the Internet # By October 1996, we managed to acquire the hottest commodity in Belgrade: 18 new dial-up telephone lines. Zoran had ported the BBS software to Windows NT, enabling Telnet access. We were ready, and on October 29, 1996 we finally connected to the Internet through a 128 Kbps dedicated dial-up line to Beotel ISP, who were using a satellite link built for the academic network. We also had a backup connection with EUNET, who had a 2 Mbps digital line, but they decided not to honour the contract and denied us access at the last moment.\nSezamPro was officially one of Serbia\u0026rsquo;s first three commercial ISPs. At that time Internet access was sold by the dial-up hour, and growth was constrained by a lack of telephone lines and Internet connectivity. In order to save on costs, we were using creative solutions — such as hobby-grade USRobotics Sportster modems that we prevented from overheating by building a special enclosure.\nSezamPro Sportster modems in custom cooling enclosure Growing Through Crisis # The late 1990s were turbulent. During the 1999 NATO intervention, the Internet became a lifeline — both for citizens seeking uncensored information and for people trying to maintain contact with the outside world. As an ISP operator, I found myself responsible for infrastructure that the community depended on in ways we never anticipated when we started. Keeping the network running during those months changed how I think about what we do. We managed to operate through 8-hour blackouts powered by portable generators and a huge accumulator pack repurposed from an old locomotive. Some nights I was scared, sitting in our NOC in downtown Belgrade near government buildings, listening for warplanes flying over us.\nThe Broadband Era # As Serbia stabilized in the early 2000s, I pushed SezamPro aggressively into broadband. We started with strong marketing, calling our offering \u0026ldquo;Analog-Digital SezamPro Line\u0026rdquo; — playfully using the ADSL acronym for our brand recognition. We grew fast, doubling our revenue each year. Capital investment was huge for the young company, but I made bridge loans from Jugodata, which also supplied SezamPro with ADSL CPE routers. We became the country\u0026rsquo;s leading independent ADSL provider, later capturing 37% of the ADSL market and growing to over 20,000 subscribers — the largest ISP after Telekom Srbija\u0026rsquo;s own retail operation. We offered ADSL, wireless broadband, and later VoIP telephony.\nSezamPro server and networking equipment — Cisco routers, Livingston DSLAM shelves SezamPro\u0026rsquo;s network operations center We were first in many innovations: the first NonStop dial-up (without time limit), a file download GetOrder service using a one-way satellite link, the first Internet prepaid scratch card ([S] Kartica), and the first licensed VoIP telephony ([S]IT — SezamPro Internet Telefon).\nSezamPro Internet [S] Kartica — prepaid scratch cards at 330 and 850 dinars We also had a retail shop on Kralja Petra street in the very center of Belgrade, where customers could sign up, pick up equipment, and get support in person.\nSezamPro retail shop on Kralja Petra street, downtown Belgrade SezamPro continued its strong growth. However, the fundamental constraint was always the same: state-owned Telekom Srbija held a monopoly on the last mile and international connectivity, and was abusing its market power. Without regulatory liberalization, we couldn\u0026rsquo;t build our own network, so we innovated on services instead — squeezing every advantage we could from leased infrastructure.\nGrowth of the Internet link speed was one of the main bottlenecks. From the initial 128 Kbps, we grew to 512 Kbps, then 2 Mbps, and then we added our own satellite link. That was only a temporary solution, as two-way satellite link permits were protected by a government ITU monopoly. Having two links created specific challenges — we implemented BGP routing, and balanced link load by assigning users to one or another IP subnet. Later, Telekom Srbija provided higher-capacity fiber connectivity, so we gradually grew to 1 Gbps and finally 10 Gbps. By that time we had also become a RIPE NCC LIR, to manage our own IP address space.\nSezamPro network architecture — Cisco 2501 router, Livingston terminal servers, Novell file server, and SezamCafé on local TCP/IP Hosting and Domain Names # Recognizing the growing demand for web hosting, I decided to acquire the startup eHost, which we merged with our hosting operation to create a new dedicated company — Sezam Hosting. We were ready just in time for the transition from the old .yu top-level domain to the new .rs, and we grew into one of the leading .rs domain registrars in Serbia. We had the infrastructure, the customer base, and deep understanding of the local market. It was a natural move.\nSezamPro Hosting The Road to Orion # By 2009, the Serbian telecom landscape was consolidating. SezamPro, together with Media Works and Neobee.net, merged to form Orion Telekom Group. I continued in a strategy and regulatory role through 2012, helping shape the integrated company\u0026rsquo;s direction before turning my focus to internet governance full-time.\nWhat It Taught Me # Thirteen years of building SezamPro — from eight dial-up lines under sanctions to a broadband provider serving tens of thousands — taught me things no business school could. Operating critical infrastructure when bombs are falling. Building a business when the regulator is also your main competitor. Serving a community that depends on you for something as basic as access to information.\nThose lessons directly shaped my later work in internet governance — at RNIDS, where I led the .yu to .rs domain transition; at ICANN, where I served on the Board overseeing the global DNS; and in every boardroom since. You think differently about Internet policy when you\u0026rsquo;ve kept a network running on locomotive batteries.\n","date":"February 27, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/posts/sezampro-building-serbias-internet-from-the-ground-up/","section":"Posts","summary":"The story of co-founding one of Serbia’s first ISPs — from a BBS in sanctions-era Yugoslavia to 40,000 broadband users and beyond.","title":"SezamPro: Building Serbia's Internet from the Ground Up","type":"posts"},{"content":"","date":"February 27, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/telecommunications/","section":"Tags","summary":"","title":"Telecommunications","type":"tags"},{"content":"","date":"February 26, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/biznis/","section":"Tags","summary":"","title":"Biznis","type":"tags"},{"content":"","date":"February 26, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/knjige/","section":"Tags","summary":"","title":"Knjige","type":"tags"},{"content":"","date":"February 26, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/tags/literatura/","section":"Tags","summary":"","title":"Literatura","type":"tags"},{"content":"Predstavljam vam listu literature koju smatram značajnom za poslovanje i razumevanje okruženja. Za neke od knjiga postoje i prevodi na Srpski.\nNazivi knjiga i linkovi su dati u originalu radi lakšeg snalaženja.\n📚 Moja kompletna biblioteka na Goodreads →\nOdlučivanje, rizik i mentalni modeli # Incerto — serija knjiga (Nassim Nicholas Taleb), posebno: Antifragile The Black Swan Thinking, Fast and Slow (Daniel Kahneman) Poor Charlie\u0026rsquo;s Almanack (Charles T. Munger) Principles (Ray Dalio) The 48 Laws of Power (Robert Greene) Investiranje i finansije # The Intelligent Investor (Benjamin Graham) The Essential Buffett (Voren Bafet za sva vremena) Howard Marks Memos The Ascent of Money: A Financial History of the World Strategija i upravljanje # Management 3.0 (Jurgen Appelo) Only the Paranoid Survive (Andrew Grove, Intel story) Zero to One: Notes on Startups, or How to Build the Future (Peter Thiel) The Prince (Niccolò Machiavelli) The Art of War (Sun Tzu) The Dictator\u0026rsquo;s Handbook: Why Bad Behavior is Almost Always Good Politics (Bruce Bueno de Mesquita) Geopolitika i istorija # World Order (Henry Kissinger) The Revenge of Geography (Robert D. Kaplan) The Guns of August (Barbara Tuchman) Guns, Germs, and Steel (Jared Diamond) Atlas Shrugged (Ayn Rand) Kompleksnost i nauka # Deep Simplicity: Chaos, Complexity and the Emergence of Life (John Gribbin) The Beginning of Infinity: Explanations That Transform the World (David Deutsch) Produktivnost i razvoj # Think and Grow Rich (Napoleon Hill) Tim Ferriss: The 4-Hour Workweek, The 4-Hour Body, podcasts ","date":"February 26, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/blog/preporu%C4%8Dena-literatura/","section":"Blogs","summary":"Lista knjiga značajnih za poslovanje i razumevanje okruženja.","title":"Preporučena literatura","type":"blog"},{"content":"","date":"February 26, 2026","externalUrl":null,"permalink":"/categories/preporuke/","section":"Categories","summary":"","title":"Preporuke","type":"categories"},{"content":"I\u0026rsquo;m a globally experienced board member, corporate governance expert, and tech entrepreneur with over 25 years of leadership in the digital and internet infrastructure space. My career bridges executive and advisory roles in public, private, and multistakeholder organizations—ranging from ICANN and CENTR to pioneering startups and national registries.\nAs Vice-Chair of the ICANN Board, I led strategic governance initiatives, chaired the Finance Committee overseeing a $150M budget and $500M in assets, and helped steer complex organizational transitions. I’ve also served on the boards of CENTR and RNIDS, as well as the UN Internet Governance Forum’s Multistakeholder Advisory Group (MAG).\nI co-founded several successful technology ventures, including Jugodata—Serbia’s national PC brand—and SezamPro, one of the country’s earliest ISPs. Through SezamPro Hosting, I also built the second-largest .rs domain registrar. Today, I continue this entrepreneurial legacy through Jugodata’s evolution into a platform for consulting, investment, and board advisory.\nIn parallel, I actively mentor emerging leaders through Talks and Folks and similar initiatives. I live in Belgrade, Serbia, and remain engaged in global conversations on internet policy, cybersecurity, and digital transformation.\nCore Specialties: Corporate Governance · Cybersecurity Oversight · Digital Transformation · Strategic Planning · Internet Policy · Tech Entrepreneurship · M\u0026amp;A Integration · Stakeholder Engagement · Board Advisory\n","date":"August 14, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/about/","section":"Danko Jevtović | International Board Director","summary":"I’m a globally experienced board member, corporate governance expert, and tech entrepreneur with over 25 years of leadership in the digital and internet infrastructure space. My career bridges executive and advisory roles in public, private, and multistakeholder organizations—ranging from ICANN and CENTR to pioneering startups and national registries.\n","title":"About Danko Jevtović | Experience \u0026 Background","type":"page"},{"content":"Danko Jevtović, internacionalni član upravnog odbora, stručnjak za korporativno upravljanje i tehnološki preduzetnik sa preko 25 godina iskustva u liderstvu u digitalnoj i internet infrastrukturi. Moj put je vodio od entuzijaste za elektroniku i kompjutere, preko višestrukog preduzetnika, do profesionalnog menadžera i sadašnjeg stručnjaka za upravljanje.\nPreduzetnički put # Moj preduzetnički put je počeo na talasu liberalizacije u tadašnjoj Jugoslaviji i revoluciji personalnih kompjutera. Osnovao sam 1988. firmu Jugodata koja je uspešno sklapala PC računare, pravila poslovni softver i gradila računarske mreže i informacione sisteme — postajući prvi nacionalni PC brend u Srbiji. Od 2001, liberalizacijom tržišta, Jugodata je formirala tada najveći maloprodajni lanac prodavnica PC opreme po franšiznom modelu. Danas je Jugodata evoluirala u platformu za konsalting, investicije i savetovanje upravnih odbora, gde sam i dalje aktivan.\nInternet avantura # Internet avantura je počela 1994, kada sam sa partnerima iz Jugodata i Sezam BBS-a osnovao SezamPro, jednog od prvih internet provajdera u Srbiji. Od 1996. SezamPro je pružao usluge pristupa Internetu, a od 2005. širokopojasnu ADSL uslugu. Kroz SezamPro Hosting sam izgradio drugog po veličini .rs registrara domena. SezamPro je kao najveći nezavisni internet provajder 2009. integrisan sa Neobee.net i Media Works-om – stvarajući novog operatora: Orion telekom. Po spajanju sam rukovodio strategijom i regulativom Orion telekom grupe.\nRNIDS i nacionalni internet domen # Upravljanje Internetom u Srbiji je postala važna tema sa rastom sadržaja na srpskom jeziku i potrebom da se omogući lakša registracija .yu domena. Reformu nacionalnog internet domena sam, sa grupom entuzijasta, pokrenuo 2001. \u0026ldquo;Dankovim papirom\u0026rdquo;. Nezavisnu, stručnu organizaciju Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS), uz saglasnost Srpske internet zajednice smo formirali 2007, a ja sam bio član prvog Upravnog odbora (2007-2009), kada smo i dobili na upravljanje .RS Internet domen najvišeg nivoa. Kasnije sam se vratio u RNIDS na mesto direktora 2013-2017, a od 2022. ponovo kao član Upravnog odbora.\nMBA i profesionalno usavršavanje # Promene u karijeri zahtevaju prepoznavanje prilika, ali prvenstveno znanje da se prilike iskoriste. U godinama tranzicije smo se snalazili, pa sam svoju želju za znanjem o poslovanju ispunio tek 2011, kada sam završio MBA na IEDC Bled School of Management u Sloveniji. Ta škola mi je omogućila da sistematizujem svoja preduzetnička iskustva i postanem profesionalni menadžer.\nMeđunarodna karijera # Kroz rad u RNIDS-u sam se uključio u rad globalne internet zajednice i industrije naziva internet domena. Kao direktor RNIDS-a sam izabran u Upravni odbor Evropskog udruženja nacionalnih registara internet domena CENTR (2015-2019), gde sam obavljao i zaduženje rizničara (treasurer). To je bila moja prva upravljačka funkcija u internacionalnoj organizaciji, a po završetku mandata u RNIDS-u sam se angažovao u upravljanju Internetom. Izabran sam 2018. za člana Multistejkholderske savetničke grupe (MAG), koja savetuje generalnog sekretara UN o svetskom Forumu o upravljanju Internetom (Internet Governance Forum – IGF), gde sam predstavljao tehničku zajednicu Srbije i regiona do 2020.\nICANN # Bio sam član Upravnog odbora ICANN-a (2018-2024), kao nezavisni korporativni direktor. ICANN je američka nedobitna korporacija koja u javnom interesu vrši koordinaciju globalnog sistema internet identifikatora – naziva internet domena, IP adresa i identifikatora protokola. Na tu funkciju sam izabran 2018. od strane globalnog nominacionog komiteta, na trogodišnji mandat, i ponovo 2021. na drugi mandat. Tokom mandata sam obavljao funkciju potpredsednika Upravnog odbora (Vice-Chair), predsednika odbora za finansije koji je nadgledao budžet od $150M i imovinu od $500M, kao i člana odbora za upravljanje, kompenzaciju, rizik i strateško planiranje. Više o istoriji i organizaciji ICANN-a možete naći ovde.\nRad u Upravnom odboru ICANN-a mi je pružio priliku da učestvujem u korporativnom upravljanju značajne organizacije u najrazvijenijoj ekonomiji sveta. Smatram da moje iskustvo u korporativnom upravljanju organizacija sa velikom imovinom, kompleksnim odnosima sa zainteresovanim stranama i internacionalnim okruženjem može biti od koristi i za druge organizacije i kompanije.\nMentorstvo # Paralelno sa profesionalnim angažmanima, aktivno učestvujem u mentorstvu mladih lidera kroz inicijative kao što su Talks and Folks i slične programe. Živim u Beogradu i nastavljam da se bavim globalnim temama internet politike, sajber bezbednosti i digitalne transformacije.\nOblasti ekspertize # Korporativno upravljanje · Nadzor sajber bezbednosti · Digitalna transformacija · Strateško planiranje · Internet politika · Tehnološko preduzetništvo · M\u0026amp;A integracija · Upravljanje zainteresovanim stranama · Savetovanje upravnih odbora\n","date":"August 14, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/about/o-danku/","section":"Danko Jevtović | International Board Director","summary":"Danko Jevtović, internacionalni član upravnog odbora, stručnjak za korporativno upravljanje i tehnološki preduzetnik sa preko 25 godina iskustva u liderstvu u digitalnoj i internet infrastrukturi. Moj put je vodio od entuzijaste za elektroniku i kompjutere, preko višestrukog preduzetnika, do profesionalnog menadžera i sadašnjeg stručnjaka za upravljanje.\n","title":"Biography (Serbian) | Danko Jevtović","type":"page"},{"content":"International board director with governance experience spanning global internet organizations, European associations, national registries, and UN advisory bodies. Complemented by 25+ years of executive and entrepreneurial leadership in technology and telecommunications.\nDownloads: Board Biography (PDF) · CV (PDF) Board \u0026amp; Governance Roles # ICANN — Board of Directors 2018–2024 Vice-Chair (2022–2024) · Finance Committee Chair (2020–2024) Independent Board Member elected by NomCom (2018), re-elected for a second term (2021). Peer-elected Vice-Chair of the Board. Chaired the Board Finance Committee, securing long-term solvency by restructuring the $150M operating budget and enforcing strict cost controls over $500M in assets under management. Served on Executive, Governance, Compensation, Audit, and Strategic Planning committees. Led Ombuds search and contributed to CEO transition. icann.org RNIDS — Board of Governors 2007–2009, 2022–Present Serbian National Internet Domain Registry (.rs/.срб) Non-Executive Board Member overseeing the registry's alignment with public interest goals. During his initial tenure (2007–2009), pioneered the foundational framework (\"Danko's Paper\") that defined the national registry structure and directed the complex transition from .yu to .rs — the largest TLD retirement in DNS history. Champions registrant-centric policies, preserving the registry's status as a neutral, nonprofit foundation. rnids.rs CENTR — Board of Directors 2015–2019 Treasurer (2016–2021) Board Member and Treasurer of the Association of European Country-Code Top-Level Domain Registries, representing 50+ members. Ensured financial compliance and reporting transparency for the multistakeholder association. Strengthened cross-registry collaboration and policy development. centr.org UN Internet Governance Forum — MAG 2018–2021 Multistakeholder Advisory Group Member Appointed by the UN Secretary-General to the Internet Governance Forum's Multistakeholder Advisory Group (MAG), representing the technical community from the UN Eastern European Group region. Shaped global Internet Governance Forum programs and policy discussions. intgovforum.org Executive \u0026amp; Entrepreneurial Experience # RNIDS — Chief Executive Officer 2013–2017 Serbian National Internet Domain Registry Drove operational and digital transformation, developing an advanced registry system with private cloud infrastructure, achieving 100% uptime and operational resilience. Developed registrant-centric policies for .rs and .срб TLDs. SezamPro, Orion Telekom 1996–2012 Founder \u0026amp; Co-CEO (1996–2009) · Strategy \u0026amp; Regulatory (2010–2012) Co-founded one of Serbia's earliest ISPs. Led network infrastructure development and oversaw the spinout of the hosting division as a leading .rs registrar. Led the integration of SezamPro into the Orion Telekom group. Jugodata 1988–2007, 2017–Present Founder \u0026amp; CEO Scaled Jugodata into Serbia's leading PC brand. Currently leads strategic investments and mentorship in emerging digital and NGO projects, drawing on experience in Serbia's transitional economic landscape. Education \u0026amp; Credentials # Academic PhD candidate in Economics — Singidunum University, Serbia\neMBA — IEDC Bled School of Management, Slovenia Board \u0026amp; Governance Certifications Harvard Business School — Making Corporate Boards More Effective\nINSEAD — International Directors Programme\nNACD — Finance, Director Professionalism Certified\nCarnegie Mellon — Certificate in Cybersecurity Oversight\nESMT Berlin — Leading with Psychological Intelligence ","date":"August 14, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/board/","section":"Pages","summary":"International board director with governance experience spanning global internet organizations, European associations, national registries, and UN advisory bodies. Complemented by 25+ years of executive and entrepreneurial leadership in technology and telecommunications.\n","title":"Board Roles \u0026 Corporate Governance | Danko Jevtović","type":"pages"},{"content":" Danko Jevtović - CV (PDF) Danko Jevtović - Board Bio (PDF) ","date":"August 14, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/downloads/","section":"Danko Jevtović | International Board Director","summary":" Danko Jevtović - CV (PDF) Danko Jevtović - Board Bio (PDF) ","title":"Downloads","type":"page"},{"content":" Profili i biografije # LinkedIn X / Twitter GitHub ORCID ResearchGate ICANN Board of Directors ICANNWiki ECGI – European Corporate Governance Institute UN Internet Governance Forum – MAG Diplo Foundation RNIDS Upravni odbor NACD – National Association of Corporate Directors Talks and Folks – mentor Srpski IGF DIDS 2025 – profil predavača Domen.rs – profil autora Zvanična saopštenja # ICANN: Board Elects New Leadership – Vice-Chair, 2022. ICANN: Board Resolutions – izbor za Vice-Chair, 2022. ICANN: 2021 Nominating Committee – reizabran za drugi mandat, 2021. RNIDS: Danko Jevtović izabran za potpredsednika UO ICANN-a, 2022. RNIDS: Danko Jevtović je novi član Borda direktora ICANN-a, 2018. RNIDS: Izabran novi Upravni odbor RNIDS-a (2025–2028) CENTR: Board member Danko Jevtović selected as ICANN Board member, 2018. CENTR elects new Chair of the Board and Board members, 2015. Objavljeni tekstovi # Kako je tehnologija uništila demokratiju za 1.750.000.000 sekundi – Vreme, 2025. Na kojoj adresi stanuje internet – Domen.rs Od interneta do ICANN-a – Domen.rs Domen.rs – svi tekstovi Research Gate – naučni radovi Dankov papir – predlog za unapređenje Interneta u Srbiji i Jugoslaviji, 2001. (PDF) PC Press #37 \u0026ldquo;ISDN oprema\u0026rdquo;, 1998. Pojavljivanja na televizijama # Kandidatura za RIPE NCC Executive Board, 2026.\nRTS Jutarnji program – gostovanje o ICANN-u, 2018. RTS \u0026ldquo;Da li sa strepnjom treba da uključujemo računar?\u0026rdquo;, 15.5.2017. RTS – gostovanje o WannaCry virusu, 16.5.2017.\nRTS - DIDS 2016, 14.3.2016.\nRTS \u0026ldquo;Američka vlada više ne kontroliše Internet\u0026rdquo;, 3.10.2016. Dokumentarni film - 1 Internet, 3 domena, 4 drzave - RTS i RNIDS\nTv Pink - Gospodari Interneta, 2014.\nPredstavljanja na skupovima # DIDS – Dan internet domena Srbije # DIDS 2025 – moderator panela \u0026ldquo;Budućnost interneta\u0026rdquo;, 18.3.2025. O registraciji internet domena za rnids.rs sajt, 2015.\nBIZIT - Domenizacija, 2014.\nTelfor - Registar nacionalnog internet domena Srbije, 2013.\nRSNOG – Grupa mrežnih operatora Srbije # Osma RSNOG konferencija – ICANN update, 15.11.2022. Sedma RSNOG konferencija, 30.11.2021.\nPeta RSNOG konferencija, 21.11.2019.\nUpravljanje Internetom – IGF, SEEDIG, EuroDIG # IGF 2025 – Lillestrøm, Norveška, jun 2025. Srpski IGF 2024 – panel GDC, WSIS20+ i IGF20+ SEEDIG 8 – Dubrovnik, Keynote, 2023. Srpski Forum o upravljanju Internetom, 26.5.2022.\nSEEDIG 7 Keynote fireside chat, 2021.\nSEEDIG – Universal Acceptance fireside chat, jun 2021. East European DNS Forum – final remarks, 2020. Ostali skupovi # Pitajte.rs - Kako da pokrenete internet biznis, 2015.\nNova Energija, 2015.\nSezamPro internet telefon, 2008.\nTekstovi u časopisima # PC Press – Danko Jevtović drugi mandat u ICANN-u, 26.8.2021. (PDF) Sve počinje od domena – PC Press, 3.2.2016. (PDF) Šta se kuva na domaćem Internetu i oko njega – Digital, 2.12.2015. (PDF) Srbija vidljivija u globalnoj internet zajednici – Ekonometar, 7.4.2015. (PDF) Domaći domeni su pouzdaniji – PC Press, 1.02.2015. (PDF) Intervju sa Dankom Jevtovićem – Digital, 1.5.2014. (PDF) Put ka centru za razvoj Interneta – magazin Biznis, 20.09.2013. (PDF) Danko u drugim vestima i medijima # ICANN i korporativno upravljanje # Yahoo Finance – ICANN Board Elects New Leadership, 2022. PC Press – imenovanje u Upravni odbor ICANN-a, 2018. PC Press – drugi mandat u ICANN-u, 2021. Diplomacy \u0026amp; Commerce – ICANN Board member, 2018. Mobifi – imenovanje u ICANN Board, 2018. RNIDS i internet zajednica # PC Press – intervju sa direktorom RNIDS-a, 2015. RNIDS – DIDS 2021 Digital, 2021. PC Press – Održana konferencija DIDS 2021 Digital RNIDS – sastanak sa Ambasadom SAD, 2015. Konferencije i medijski izveštaji # Biznis i Finansije – Održana osma RSNOG konferencija, 2022. Nacionalni CERT – Održana osma RSNOG konferencija, 2022. Južne vesti – Na DIDS-u o budućnosti interneta, 2025. IEDC Bled, 2017 Generali Alumni Achievement Award ","date":"August 14, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/media/","section":"Media \u0026 Events","summary":"Profili i biografije # LinkedIn X / Twitter GitHub ORCID ResearchGate ICANN Board of Directors ICANNWiki ECGI – European Corporate Governance Institute UN Internet Governance Forum – MAG Diplo Foundation RNIDS Upravni odbor NACD – National Association of Corporate Directors Talks and Folks – mentor Srpski IGF DIDS 2025 – profil predavača Domen.rs – profil autora Zvanična saopštenja # ICANN: Board Elects New Leadership – Vice-Chair, 2022. ICANN: Board Resolutions – izbor za Vice-Chair, 2022. ICANN: 2021 Nominating Committee – reizabran za drugi mandat, 2021. RNIDS: Danko Jevtović izabran za potpredsednika UO ICANN-a, 2022. RNIDS: Danko Jevtović je novi član Borda direktora ICANN-a, 2018. RNIDS: Izabran novi Upravni odbor RNIDS-a (2025–2028) CENTR: Board member Danko Jevtović selected as ICANN Board member, 2018. CENTR elects new Chair of the Board and Board members, 2015. Objavljeni tekstovi # Kako je tehnologija uništila demokratiju za 1.750.000.000 sekundi – Vreme, 2025. Na kojoj adresi stanuje internet – Domen.rs Od interneta do ICANN-a – Domen.rs Domen.rs – svi tekstovi Research Gate – naučni radovi Dankov papir – predlog za unapređenje Interneta u Srbiji i Jugoslaviji, 2001. (PDF) PC Press #37 “ISDN oprema”, 1998. Pojavljivanja na televizijama # Kandidatura za RIPE NCC Executive Board, 2026.\n","title":"Media \u0026 Events","type":"media"},{"content":" Short Biography (English) # Danko Jevtović is an internationally experienced board director, corporate governance expert, and tech entrepreneur with over 25 years of leadership in the digital and internet infrastructure space. He served on the Board of Directors of ICANN (2018–2024), where he held the position of Vice-Chair and chaired the Finance Committee overseeing a $150M budget and $500M in assets. He has also served on the boards of CENTR (European association of country-code registries, 2015–2019) and RNIDS (Serbian national internet domain registry), as well as the UN Internet Governance Forum\u0026rsquo;s Multistakeholder Advisory Group (MAG, 2018–2020).\nAs a tech entrepreneur, Danko co-founded Jugodata — Serbia\u0026rsquo;s national PC brand — and SezamPro, one of the country\u0026rsquo;s earliest internet service providers and the second-largest .rs domain registrar. He holds an MBA from IEDC Bled School of Management.\nBased in Belgrade, Serbia, Danko specializes in corporate governance, cybersecurity oversight, digital transformation, internet policy, and strategic board advisory.\nContact: danko@jevtovic.rs · LinkedIn · jevtovic.rs\nKratka biografija (srpski) # Danko Jevtović je internacionalni član upravnog odbora, stručnjak za korporativno upravljanje i tehnološki preduzetnik sa preko 25 godina iskustva u liderstvu u digitalnoj i internet infrastrukturi. Bio je član Upravnog odbora ICANN-a (2018–2024), gde je obavljao funkciju potpredsednika i predsednika odbora za finansije koji je nadgledao budžet od $150M i imovinu od $500M. Takođe je bio član upravnih odbora CENTR-a (Evropsko udruženje nacionalnih registara internet domena, 2015–2019) i RNIDS-a (Registar nacionalnog internet domena Srbije), kao i Multistejkholderske savetničke grupe UN Foruma o upravljanju Internetom (MAG, 2018–2020).\nKao preduzetnik, Danko je osnovao Jugodata — prvi nacionalni PC brend u Srbiji — i suosnivač je SezamPro-a, jednog od prvih internet provajdera u zemlji i drugog po veličini .rs registrara domena. Diplomirao je MBA na IEDC Bled School of Management.\nŽivi u Beogradu i specijalizovan je za korporativno upravljanje, nadzor sajber bezbednosti, digitalnu transformaciju, internet politiku i strateško savetovanje upravnih odbora.\nKontakt: danko@jevtovic.rs · LinkedIn · jevtovic.rs\nFotografije / Photos # Fotografije su dostupne za korišćenje u medijima uz navođenje izvora: Danko Jevtović / jevtovic.rs\nPhotos are available for media use with credit: Danko Jevtović / jevtovic.rs\n","date":"August 14, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/media/press-kit/","section":"Media \u0026 Events","summary":"Short Biography (English) # Danko Jevtović is an internationally experienced board director, corporate governance expert, and tech entrepreneur with over 25 years of leadership in the digital and internet infrastructure space. He served on the Board of Directors of ICANN (2018–2024), where he held the position of Vice-Chair and chaired the Finance Committee overseeing a $150M budget and $500M in assets. He has also served on the boards of CENTR (European association of country-code registries, 2015–2019) and RNIDS (Serbian national internet domain registry), as well as the UN Internet Governance Forum’s Multistakeholder Advisory Group (MAG, 2018–2020).\n","title":"Press Kit \u0026 Media Resources | Danko Jevtović","type":"media"},{"content":"","date":"August 1, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/categories/about/","section":"Categories","summary":"","title":"About","type":"categories"},{"content":"","date":"August 1, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/tags/about/","section":"Tags","summary":"","title":"About","type":"tags"},{"content":"","date":"August 1, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/tags/blog/","section":"Tags","summary":"","title":"Blog","type":"tags"},{"content":"","date":"August 1, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/tags/technology/","section":"Tags","summary":"","title":"Technology","type":"tags"},{"content":"I launched this website in March 2018, primarily to share insights on Internet governance—a topic of great importance that remains underrepresented in our region. I approach it from a personal perspective, aiming to present it in a clear and accessible way, informed both by my experience in the local market and by my engagement in global processes. You will also find my articles on economics and technology.\nThe site has now been rebuilt with modern technology as a self-hosted static website, developed with Hugo and the Blowfish theme.\n","date":"August 1, 2025","externalUrl":null,"permalink":"/posts/why-the-new-personal-site/","section":"Posts","summary":"Why I have rebuilt my site and how","title":"Why the new personal site","type":"posts"},{"content":" Law 1: Never outshine the master Law 2: Never put too much trust in friends, learn how to use enemies Law 3: Conceal Your Intentions Law 4: Always say less than necessary Law 5: So much depends on reputation, guard it with your life Law 6: Court attention at all costs Law 7: Get others to do the work for you, but always take the credit Law 8: Make other people come to you, use bait if necessary Law 9: Win through your actions, never through argument Law 10: Infection: Avoid the unhappy or the unlucky Law 11: Learn to keep people dependent on you Law 12: Use selective honesty and generosity to disarm your victim Law 13: When asking for help, appeal to people’s self interest, never their mercy or gratitude Law 14: Pose as a friend, work as a spy Law 15: Crush your enemy totally Law 16: Use absence to increase strength and honor Law 17: Keep others in suspended terror, cultivate an air of unpredictability Law 18: Do not build a fortress to protect yourself, isolation is dangerous Law 19: Know who you’re dealing with, do not offend the wrong person Law 20: Do not commit to anyone Law 21: Play a sucker to catch a sucker, seem dumber than your mark Law 22: Use the surrender tactic: transform weakness into power Law 23: Concentrate your forces Law 24: Play the perfect courtier Law 25: Re-Create Yourself Law 26: Keep your hands clean Law 27: Play on people’s need to believe to create a cult like following Law 28: Enter action with boldness Law 29: Plan all the way to the end Law 30: Make your accomplishments seem effortless Law 31: Control the options, get others to play with the cards you deal Law 32: Play to people’s fantasies Law 33: Discover each man’s thumbscrew Law 34: Be royal in your own fashion. Act like a king to be treated like one Law 35: Master the art of timing Law 36: Disdain things you cannot have, ignoring them is the best revenge Law 37: Create compelling spectacles Law 38: Think as you like but behave like others Law 39: Stir up waters to catch fish Law 40: Despise the free lunch Law 41: Avoid stepping into a great man’s shoes Law 42: Strike the shepherd and the sheep will scatter Law 43: Work on the hearts and minds of others Law 44: Disarm and infuriate with the mirror effect Law 45: Preach the need to change, but never reform too much at once Law 46: Never appear too perfect Law 47: Do not go past the mark you aimed for. In victory, know when to stop Law 48: Assume formlessness ","date":"January 1, 2024","externalUrl":null,"permalink":"/blog/48-laws-of-power/","section":"Blogs","summary":"Ključni principi moći iz poznate knjige Roberta Greena - 48 zakona.","title":"48 Laws of Power","type":"blog"},{"content":"","date":"January 1, 2024","externalUrl":null,"permalink":"/categories/knjige/","section":"Categories","summary":"","title":"Knjige","type":"categories"},{"content":"","date":"January 1, 2024","externalUrl":null,"permalink":"/tags/mo%C4%87/","section":"Tags","summary":"","title":"Moć","type":"tags"},{"content":"","date":"January 1, 2024","externalUrl":null,"permalink":"/tags/strategija/","section":"Tags","summary":"","title":"Strategija","type":"tags"},{"content":"","date":"February 9, 2022","externalUrl":null,"permalink":"/tags/kandidatura/","section":"Tags","summary":"","title":"Kandidatura","type":"tags"},{"content":"Kandidovao sam se za člana Upravnog odbora Registra nacionalnog internet domena Srbije. Kao jedan od pokretače reforme nacionalnog domena, član UO na početku rada i direktor 2013-17, osećam odgovornost za budućnost RNIDS-a. Imam znanja i iskustvo i verujem da mogu da doprinesem uređenju sistema upravljanja po multistejkolder bottom-up modelu. RNIDS je uspešan registar domena, ali može mnogo više da uradi za zajednicu i Upravni odbor treba da se otvori za dobre predloge svih zainteresovanih. https://youtu.be/si5-6MmH_lY\n","date":"February 9, 2022","externalUrl":null,"permalink":"/blog/kandidatura-za-%C4%8Dlana-upravnog-odbora-rnids-a/","section":"Blogs","summary":"Moja kandidatura za UO RNIDS-a sa iskustvom direktora 2013-17.","title":"Kandidatura za člana Upravnog odbora RNIDS-a","type":"blog"},{"content":"","date":"February 9, 2022","externalUrl":null,"permalink":"/categories/korporativno-upravljanje/","section":"Categories","summary":"","title":"Korporativno Upravljanje","type":"categories"},{"content":"","date":"February 9, 2022","externalUrl":null,"permalink":"/tags/rnids/","section":"Tags","summary":"","title":"RNIDS","type":"tags"},{"content":"","date":"February 9, 2022","externalUrl":null,"permalink":"/tags/upravljanje/","section":"Tags","summary":"","title":"Upravljanje","type":"tags"},{"content":"","date":"February 9, 2022","externalUrl":null,"permalink":"/tags/upravni-odbor/","section":"Tags","summary":"","title":"Upravni Odbor","type":"tags"},{"content":"","date":"June 29, 2021","externalUrl":null,"permalink":"/tags/dns/","section":"Tags","summary":"","title":"DNS","type":"tags"},{"content":"","date":"June 29, 2021","externalUrl":null,"permalink":"/tags/iana/","section":"Tags","summary":"","title":"IANA","type":"tags"},{"content":"","date":"June 29, 2021","externalUrl":null,"permalink":"/tags/icann/","section":"Tags","summary":"","title":"ICANN","type":"tags"},{"content":"","date":"June 29, 2021","externalUrl":null,"permalink":"/categories/internet-domeni/","section":"Categories","summary":"","title":"Internet Domeni","type":"categories"},{"content":"","date":"June 29, 2021","externalUrl":null,"permalink":"/tags/istorija/","section":"Tags","summary":"","title":"Istorija","type":"tags"},{"content":" Na kojoj adresi stanuje Internet # Internet je danas sveprisutan. Eksponencijalni rast mreže svih mreža jeste rezultat vizije bezgraničnog povezivanja grupice tehničkih entuzijasta iz Kalifornije i genijalno jednostavnih protokola koji su omogućili takve slobode.\nInternet je evoluirao u kompleksan sistem, ali jednostavan za korisnika. Koristeći popularne mogućnosti interneta, zanemarujemo kako sve to radi, a priča je u suštini jednostavna i zanimljiva.\nŠta je Internet - četiri podsistema # Linkovi i saobraćaj # Podaci putuju komunikacionim kanalima telekomunikacionih operatora. Sistem za usmeravanje (rutiranje) podataka, koristeći BGP (Border Gateway Protocol), nalazi najbolji put od izvora podataka do korisnika i omogućava pronalaženje alternativa. Korisnici najčešće vide mobilne i Wif-Fi mreže, ali su one tek zadnji korak (last mile) u povezivanju na ovaj veliki sistem.\nIdentifikatori # Da bi podaci putovali, moraju da postoje adrese. Svaki računar, svaka tačka na internetu ima svoj identifikator – IP (Internet Protocol) adresu. Internet je globalna mreža i adrese moraju biti globalno jedinstvene. IP adrese su brojevi i nezgodne su za pamćenje, pa su uvedeni slovni identifikatori (nazivi domena) koji pokazuju na IP brojeve. Ti nazivi čine adresni sistem interneta (DNS – Domain Name System) i takođe moraju biti globalno jedinstveni.\nServisi i hosting # Servisi su usluge koje se pružaju preko interneta i rade preko različitih internet protokola. Mogu biti sistemski, oni koji omogućavaju funkcionisanje interneta (DNS, BGP4, \u0026hellip;), ili korisnički. Informacije kojima korisnici pristupaju nalaze se na računarima koji se nazivaju serveri ili hostovi. Veb -lokacije (sajtovi) koriste zakupljen prostor i resurse servera kod hosting provajdera (pružaoca usluge) da bi zainteresovanima omogućili da pristupe sadržajima na tim lokacijama.\nSadržaji i platforme # Od jednostavnih veb-sajtova, preko čet aplikacija do složenih platformi kakve su Fejsbuk i Instagram, sadržaj je razlog zašto koristimo internet. Važno je razumeti da su platforme i društvene mreže, sa tačke gledišta interneta, samo jedan od servisa koji nude sadržaj, nešto što funkcioniše povrh interneta (Over-the-Top), koji ima ulogu transportno-pristupne mreže.\nInternet protokoli # Da bi sve to zajedno moglo da funkcioniše, potreban je dogovor o načinu komunikacije, odnosno internet protokoli. Osnovna familija internet protokola jeste TCP/IP, nastala sedamdesetih godina prošlog veka sa idejom da se omogući što jednostavnije povezivanje različitih mreža. Primena internet protokola je slobodna, ne postoje obavezujuća ograničenja, i ta sloboda je omogućila brojne inovacije i razvoj interneta. Želja korisnika za jedinstvenim globalnim internetom dovela je do težnje za interoperabilnošću, odnosno do potrebe da svi budu kompatibilni sa standardima.\nDuh interneta vidi se i u nazivu standarda: Zahtev za komentare RFC serije (Request for Comments rfc-editor.org). Standarde razvija i usvaja IETF (Internet Engineering Task Force ietf.org), otvoreno stručno telo čiji je moto „Mi odbijamo kraljeve, predsednike i glasanje; mi verujemo u grubi konsenzus u izvršni kôd”.\nInternet protokoli su osmišljeni da slobodno povežu, pa u njih nisu originalno ugrađene pretpostavke za kontrolu, nadzor i različite kategorije kvaliteta saobraćaja, kao ni za naplatu zavisno od toga koji se protokoli koriste i koliko su serveri udaljeni. Zbog toga je internet objedinjena globalna mreža, pa je zato i teško obezbediti garantovani kvalitet i brzinu servisa, kao i zaštititi korisnike od zloupotreba. Danas se mnogo radi na zaštiti, prvenstveno enkripcijom (šifrovanjem podataka) i kriptografskim proverama.\nJedinstveni identifikatori # Internet identifikatori, da bi imali smisla, moraju biti globalno jedinstveni. Domenski sistem je hijerarhijski, navodi se od nižeg ka višem i nivoi su odvojeni tačkom. Kod naziva domena, na primer rnids.rs, prvi deo „rnids” je oznaka domena drugog nivoa, a „rs” je oznaka domena najvišeg nivoa. Domeni najvišeg nivoa mogu biti nacionalni ili generički. Oznake nacionalnih domena najvišeg nivoa najčešće su dvoslovne (dodeljuju se za zemlje i teritorije po ISO 3166-1 alpha-2 listi kodova). Od tog pravila se odstupa kad je reč o nacionalnom IDN domenu najvišeg nivoa, kao što je naš .srb. U svetu postoji preko 1.500 domena najvišeg nivoa. Nazivi domena mogu imati i više nivoa. Registrovani naziv domena može biti internet adresa, ili može biti deo adrese gde se ispred naziva domena, odvojeno tačkom, može naći oznaka servisa ili naziv internet hosta (npr. www.rnids.org.rs).\nDa bi sistem mogao da prevede domensku adresu u IP adresu i pristupi serveru na kome je sadržaj, potrebno je da postoji spisak domena najvišeg nivoa. Taj spisak se nalazi u tabeli na najvišem hijerarhijskom nivou DNS sistema, takozvanoj rut-zoni (root zone). IP adrese DNS servera za rut-zonu su široko poznate. DNS upitom, za „rs” se dobijaju IP adrese RNIDS-ovih DNS servera za .rs zonu najvišeg nivoa, pa se zatim upitom tog servera za rnids.rs dobija IP adresa servera na kome se nalazi veb-sajt.\nGlavna adresa Interneta # Sistem za prenos internet saobraćaja je decentralizovan i osmišljen da se dinamički prilagodi promenama i katastrofalnim otkazima linkova. DNS sistem je pak jedini centralizovani sistem na internetu i zbog toga je posebno kritičan. Za neprekidnu dostupnost interneta zaslužan je RSS (Root Server System root-servers.org), koji sadrži informacije o adresama DNS servera za domene najvišeg nivoa. RSS se sastoji od 13 nezavisnih sistema servera, sa preko 1.000 instanci kojima upravljaju različite organizacije. RSS besplatno koriste svi korisnici interneta koji tako naprave preko tri miliona upita svake sekunde.\nRut -zona stoji na vrhu hijerarhije domenskog sistema i zbog toga je najvažniji deo celokupnog Interneta. Upravljanje rut-zonom daje upravljački autoritet, a time i kontrolu nad internet domenima najvišeg nivoa, što dalje kontroliše celokupni DNS sistem. Zanimljivo je da je prihvatanje ovog autoriteta u suštini dobrovoljno, odnosno nije regulisano propisima. Korisnici žele da pristupaju internet sadržajima, za šta im je potreban pristup adresnom sistemu, te stoga prihvataju IP adrese RSS-a, a time i autoritet rut-zone.\nIANA i ICANN – ko upravlja? # Dodelu domena najvišeg nivoa započeo je Džon Postel (Jon Postel), jedan od pionira interneta. Za upravljanje internet identifikatorima, on je 1988, u okviru Instituta za informacione nauke Univerziteta Južne Kalifornije (USC Information Sciences Institute - ISI), pokrenuo IANA funkciju (Internet Assigned Numbers Authority iana.org).\nPored upravljanja rut-zonom, kroz dodelu i održavanje informacija o domenima najvišeg nivoa, IANA funkcija upravlja i delegacijom blokova regionalnim IP registrima (za Evropu ripe.net) i održava liste parametara internet protokola (za potrebe IETF).\nInternet korporacija za dodeljene nazive i brojeve, (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers icann.org), ICANN, formirana je 1998, kada je preuzela IANA funkciju. ICANN je neprofitna organizacija registrovana u Kaliforniji, u SAD. Pravo ICANN-a da upravlja internet identifikatorima, u globalnom javnom interesu, bazira se na sistemu ugovora i prihvatanju tog sistema od strane korisnika interneta. Pravilnike (policies) formira ICANN zajednica sačinjena po modelu odozdo-nagore (bottom-up multistakeholder).\nStruktura ICANN zajednice i način odlučivanja jedinstven je onoliko koliko je i internet jedinstvena pojava. U procesu učestvuju zainteresovani akteri (stakeholders), uključujući internet registre, registrare, poslovne i nekomercijalne organizacije, korisnike interneta, nevladine organizacije i predstavnike država (trenutno 178 zemalja).\nRegistri generičkih (gTLD) naziva domena su ugovorom obavezani da primenjuju pravilnike koji su doneti kroz ICANN PDP (Policy Development Process), dok su registri nacionalnih domena (ccTLD) slobodni da sami formiraju uslove registracije, uz preporuku poštovanja RFC standarda i najbolje prakse.\nZašto su adrese važne za nas? # Mnogi Fejsbuk izjednačavaju sa Internetom, ali je Fejsbuk samo jedan sajt, preciznije platforma. Kada koristimo Fejsbuk, lako je zaboraviti složenost Interneta i sve promene koje je Internet doneo našim životima. Kada smo povezani, ceo globalni Internet nam je nadohvat ruke, ali na koju od stotina miliona lokacija ćemo otići, koje sadržaje možemo videti i servise koristiti, zavisi od sistema identifikatora.\nNazivi domena mogu činiti pojmove koji nešto znače, što ih čini vrednim jedinstvenim resursom. Cena pojedinačnih naziva domena kao prestižnih lokacija na internetu može dostići milione dolara. To otvara pitanja prava prvenstva pri registraciji, zaštite intelektualne svojine i žigova, autorskih prava, zloupotreba itd. Važnost sistema identifikatora koji proističe iz autoriteta rut-zone prevazilazi državne granice, lokalne zakone i ekonomije i kulturna pravila. Stoga je diskusija o upravljanju Internetom važnija i dinamičnija nego ikada do sada. Forumi o internetu traže odgovor na pitanje privatnosti, zaštite ličnih podataka, slobode izražavanja, intelektualne svojine, legalnog i ilegalnog nadzora, sprečavanja zloupotreba, zaštite bezbednosti, odnosa globalnog društva i nacionalnih zakona.\nOva tema je posebno važna za male zemlje kao što je Srbija, jer je njima internet glavni put za uključenje u globalne tokove, napredak društva i dalji razvoj.\n(tekst originalno objavljen na portalu domen.rs Registra nacionalnog internet domena Srbije - RNIDS.rs)\n","date":"June 29, 2021","externalUrl":null,"permalink":"/blog/na-kojoj-adresi-stanuje-internet/","section":"Blogs","summary":"Objašnjenje kako funkcioniše internet kroz četiri podsistema i DNS.","title":"Na kojoj adresi stanuje Internet?","type":"blog"},{"content":" od Interneta do ICANN-a # Priča počinje hipi šezdesetih godina na univerzitetima Južne Kalifornije. Tri drugara iz srednje škole – Vint Serf, Džon Postel i Stiv Kroker (Vinton-Vint Cerf, Jonatan-Jon Postel i Stephen-Steve Crocker) bili su među saradnicima profesora Leonarda Klajnroka (Leonard Kleinrock) koji je osm\nislio prve sisteme za povezivanje računara razmenom paketa podataka. Iz tog rada je nastala ARPANET mreža, čiji razvoj je finansirala DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency), agencija za istraživanja Ministarstva odbrane SAD (US Department of Defense). U tom projektu, Vint Serf i Bob Kan (Robert Kahn) sedamdesetih su kreirali TCP/IP protokol koji je postao osnova interneta. Stiv Kroker je napisao prvi od internet standarda RFC serije (Request For Comment rfc-editor.org).\nJedinstveni identifikatori # Da bi računari mogli da komuniciraju, neophodni su identifikatori. U TCP/IP protokolu to su IP brojevi. Rastom mreže pokazalo se da je korišćenje brojeva nezgodno i da treba kreirati sistem imenovanja i nekako održavati podatke o dodeljenim nazivima. Pol Mokapetris (Paul Mockapetris) i Džon Postel 1983. su kreirali DNS sistem (Domain Name System), koji je rešio ovaj problem uvodeći hijerarhijsku strukturu.\nPrve domene najvišeg nivoa (TLD – Top-level domain) kreirao je Postel (RFC-920 1984). On je 1988. definisao IANA funkciju (Internet Assigned Numbers Authority iana.org) da bi uspostavio sistem za internet identifikatore i rut-zonu (tabelu sa podacima o domenima najvišeg nivoa). Taj samoproklamovani autoritet je bio podržan ugovorom koji je Institut za informacione nauke Univerziteta Južne Kalifornije (USC Information Sciences Institute - ISI), gde je Postel radio, imao sa DARPA. Prve nazive računara u mreži (hostove), a zatim i nazive domena, registrovao je DDN-NICE (Network Information Center of the Defense Data Network), u okviru domena najvišeg nivoa, koje je definisao Postel u ime IANA. DDN -NICE je vodila privatna firma Stanford Research Institute, po ugovoru sa Agencijom za komunikacije Ministarstva odbrane SAD.\nRast Interneta # Brzi napredak računarskih i komunikacionih tehnologija omogućio je ostvarivanje veza, ali je bilo potrebno standardizovati jedinstvene identifikatore. Već od 1990. bilo je moguće registrovati naziv domena bez posebne potvrde državnih organa SAD, u nekom od otvorenih domena najvišeg nivoa: .com, .net, .org (.edu, .gov, .mil i .arpa su bili rezervisani za posebne namene). Konkursom 1991. ugovor za registraciju naziva domena je dodeljen firmi Network Solutions, a od 1995. je agencija vlade SAD, NSF (National Science Foundation), odobrila i naplatu registracije radi pokrivanja troškova.\nParalelno sa eksponencijalnim razvojem interneta u SAD, mreža se širila i izvan granica te države, povezivanjem univerziteta. Da bi se mogli registrovati nazivi domena za potrebe korisnika van SAD, Postel je od 1983. započeo dodelu dvoslovnih oznaka domena najvišeg nivoa za pojedine države, pa su tako dodeljeni .no, .us, .uk, i .il. Ovaj sistem je standardizovan 1994. (RFC 1591), kada je Postel odredio da se domeni najvišeg nivoa za potrebe zemalja i teritorija dodeljuju po ISO 3166-1 alpha-2 listi kodova. Za dodelu IP adresa u Evropi, u Amsterdamu je 1989. formiran RIPE (Réseaux IP Européens).\nRadi povezivanja tadašnjih jugoslovenskih akademskih i istraživačkih institucija na Internet, 1989. je, Univerzitetu u Mariboru i Institutu \u0026ldquo;Jožef Štefan\u0026rdquo; u Ljubljani, dodeljen domen .yu. Po raspadu Jugoslavije, Postel je predao .yu na upravljanje Mirjani Tasić i grupi entuzijasta sa Beogradskog univerziteta\nWWW – veb i komercijalizacija # Od početka devedesetih, internet privlači pažnju komercijalnih firmi. Ipak , internet saobraćaj je još uvek bio pod kontrolom vlade SAD, a tek 1992. Kongres SAD odobrava povezivanje komercijalnih firmi i mreža na okosnicu interneta, mrežu NSFNET (National Science Foundation Network). Nova arhitektura okosnice (backbone) uspostavljena je 1995, NSFNET je ugašen, a privatne firme su preuzele internet saobraćaj i dalji razvoj.\nKljučna primena Interneta je veb (www), izmišljen 1989. (Tim Berners-Lee u CERNu). Sajtovi i surfovanje (pretraživanje) postali su popularni okvirno od 1993, čime je internet postao globalni fenomen. Sa pojavom Microsoft Windows 95, Internet stiže do običnih korisnika, a 1996. komercijalne internet veze su stigle i u tadašnju Jugoslaviju.\nDigitalna budućnost stiže, kako živeti u njoj # To su bila dinamična i zanimljiva vremena. Računarska revolucija je pokrenula fantastični rast produktivnosti, koji je doveo do svetskog ekonomskog buma devedesetih, a internet je prepoznat kao motor dugoročnog ekonomskog razvoja i globalizacije.\nInternet je omogućio globalno povezivanje, ali institucije interneta još nisu bile sazrele. Naziv domena se mogao registrovati samo kod Network Solutions-a po ceni od sto dolara za dve godine. Prvi pravni sporovi su vođeni oko prava na nazive domena i zaštitu intelektualne svojine. Mnogi su želeli da se uključe u poslove sa registracijom domena, što je stvorilo pritisak da se kreiraju novi domeni najvišeg nivoa i liberalizuje tržište. Pitanje upravljanja Internetom i borbe za kontrolu servera sa podacima o domenima najvišeg nivoa (rut-sistema) postali su važniji nego ikada do tada.\nSve to razbuktalo je diskusiju o budućnosti Interneta. Sa jedne strane su se okupili liberalni internet pioniri koji su smatrali da Internet ne treba da podleže ovozemaljskim zakonima. Njihov stav je najbolje iskazan u Deklaraciji o nezavisnosti sajber-prostora (A Declaration of the Independence of Cyberspace) osnivača Fondacije za elektronske granice (Electronic Frontier Foundation) i pesnika Džona Perija Barloua (John Perry Barlow), koji kaže: „Vlade sveta,\u0026hellip; niste dobrodošle među nama, nemate suverenost tamo gde se mi okupljamo“.\nVlade i međunarodne organizacije počele su pak da shvataju značaj interneta koji je sve više pokazivao svoju društveno-političku snagu. Poseban problem za neke bio je dominantan uticaj SAD na upravljanje Internetom.\nLiberalizacija i napuštanje kolevke # Novi Zakon o telekomunikacijama SAD (Telecommunications Act of 1996) liberalizovao je telekomunikacije i prepoznao internet. Strategija razvoja SAD (A Framework for Global Electronic Commerce, 1997) prepoznala je prednosti minimalističkog regulatornog pristupa koji će osloboditi privatnu inicijativu. Formirala se svest da je bolje iskoristiti prednosti brzog rasta nego zadržati državnu kontrolu.\nNajveći problemi u oblasti internet domena bili su monopol Network Solutions‑a pri registraciji internet domena, nejasno upravljanje sistemom rut-zone i dugoročno finansiranje IANA funkcije. Pioniri interneta su svoju ulogu sagledavali kao tehničku koordinaciju (technical management), ali je sve veći značaj interneta otvorio pitanja upravljanja (Internet governance) na najširi način, pa i kao mehanizam kontrole sadržaja.\nNova suverenost? # Administracija predsednika Klintona je od 1996, pod vođstvom savetnika Ire Magazinera (Ira Magaziner), ugovore vezane sa IANA funkciju iz Ministarstva odbrane prenela u nadležnost agencije NTIA (National Telecommunications and Information Administration) pod okriljem Ministarstva trgovine (US Department of Commerce). Ključan korak bilo je objavljivanje Zelenog papira (Green Paper https://www.ntia.doc.gov/federal-register-notice/1998/improvement-technical-management-internet-names-and-addresses-proposed-) 20. februara 1988. kojim je Vlada SAD preuzela stvarnu kontrolu nad internet identifikatorima i rut-zonom, ali i objavila nameru da tu kontrolu prepusti novoj nevladinoj, nedobitnoj organizaciji koja bi vršila koordinacionu funkciju i koja bi, vođena privatnim sektorom, obezbedila zastupljenost svih zainteresovanih strana (stejkholdera) u upravljanju. Posle Zelenog usledio je i Beli papir (White Paper https://www.ntia.doc.gov/federal-register-notice/1998/statement-policy-management-internet-names-and-addresses), koji je postavio osnovu modernog sistema upravljanja internet identifikatorima.\nZnačajnu ulogu u ovom procesu je imala i Beki Bur (Beckwith-Becky Burr), koja je od 1997. u NTIA radila na Zelenom i Belom papiru i do 2000. bila zadužena za razvoj internet i IT pravila, pa time i za odnose NTIA, odnosno države SAD sa ICANN-om. Posle 2000, Burova prelazi u privatni sektor, a 2016. je izabrana u Upravni odbor ICANN-a.\nVerovatno najzanimljiviji trenutak bila je konferencija Internacionalni forum o Belom papiru (International Forum on the White Paper - IFWP) jula 1998. u Restonu, u Virdžiniji, gde je diskutovano o budućnosti Interneta. To je bilo prvi put u istoriji državnih uprava da je globalna javnost, konsultovana kroz internet komentare, učestvovala u stvaranju novog sistema upravljanja. Globalni konsenzus je jasno pokazao želju za minimalnom regulativom i daljim brzim razvojem interneta. Tada nazvano \u0026ldquo;vođstvo privatnog sektora\u0026rdquo; danas se razvilo u multistejkholder (višeakterski) model gde zainteresovane strane direktno učestvuju u procesu odlučivanja. Za utvrđivanje budućeg puta kao najznačajniji pokazao se predlog Džona Postela za Statut buduće organizacije za upravljanje, na čemu je i nastao ICANN.\nIANA funkcija konačno ima dom # ICANN je formiran 30. septembra 1998, te je zaključio memorandumom o razumevanju sa Ministarstvom trgovine SAD i ugovor o preuzimanju IANA funkcije od Univerziteta Južne Kalifornije (USC-ISI), i konačno 26. februara 1999. prepoznat je od Vlade SAD kao nova organizacija predviđena Belim papirom.\nBeli papir je postavio osnove liberalizacije planom da se registar naziva domena odvoji od registrara, posebnih firmi ovlašćenih da vrše upis u registar (Shared Registry System). U praksi je to implementirano tek od kraja 1999. kada je Network Solutions, pod pritiskom Ministarstva trgovine SAD, zaključio novi sistem ugovora sa ICANN-om. Svedoci kažu da je za to zaslužna čelična volja Beki Bur, koja je snagom NTIA naterala Network Solutions da prizna autoritet ICANN-a i plaća naknadu za svaki registrovani domen.\nVerisign je 2000. kupio Network Solutions i kao registar .com domena i danas je najveća firma u DNS industriji. Registracija se vrši preko ICANN ovlašćenih registrara od kojih su najveći GoDaddy i Tucows.\nICANN kao vizija Džona Postela # Zelenim i Belim papirom Vlada SAD je preuzela epohalni korak u formiranju nove vrste organizacije primerene društvenim odnosima informacionog društva i globalizovanog sveta.\nDžon Postel, hipi patrijarh Interneta, bio je planiran za CTO (tehničkog direktora) ICANN-a, ali, nažalost, to nije doživeo. Umro je od komplikacija operacije na srcu 16. oktobra 1998. Njegova zaostavština je i Postelov zakon \u0026ldquo;Budi konzervativan u onome što šalješ, a liberalan u onome što primaš\u0026rdquo; (RFC 760). Može se reći da je današnji ICANN samo naslednik posla koji je Džon vizionarski, požrtvovano i skromno obavljao.\nVint Serf i Stiv Kroker nastavili su zajedničko delovanje i aktivan rad na razvoju interneta. Obojica su bili na čelu ICANN-a, kao predsednici Upravnog odbora, a i danas su aktivni u upravljanju internetom.\nRazrešenje sporova u vezi sa nazivom domena # Nazivi domena su u digitalnoj ekonomiji postali značajni elementi brendova, što je rezultiralo sve većim brojem sporova povodom registracija. Svetska organizacija za intelektualnu svojinu (WIPO) 1998. je započela rad na preporukama za pitanja intelektualne svojine na internetu. Preporuke su uticale na donošenje Uniform Domain-Name Dispute-Resolution Policy od strane ICANN-a. Prema tim pravilima, svaki registrant gTLD domena obavezuje se da prihvati ovaj vansudski način rešavanja sporova. Po tom modelu, i u Srbiji postoji Komisija za rešavanje sporova povodom registracije naziva nacionalnih internet domena stalnaarbitraza.rs/domenski-sporovi.\nLiberalizacija rut-zone # Pored razrešenja odnosa sa Network Solutions‑om naredni veliki zadatak ICANN-a bio je da se kreiraju novi domeni najvišeg nivoa. Ovaj proces se pokazao složenim i politički osetljivim zbog različitih interesa. Originalna Postelova lista generičkih domena najvišeg nivoa (gTLD) proširena je tek 2000, kada su kreirani .biz, .info, .name, .pro, .aero, .coop i .museum. Druga runda delegiranja je bila 2003, kada je ICANN dodelio još sedam gTLD domena: .asia, .cat, .jobs, .mobi, .tel, .travel i kontroverzni .xxx domen.\nKako bi se uveo red u proširenje i liberalizaciju rut-zone, osmišljen je novi gTLD program uz učešće multistejkholderske zajednice. Treća gTLD runda je započela tek 2012, ali je u njoj dodeljeno preko 1.200 generičkih domena najvišeg nivoa, uključujući veći broj domena za brendove i novi tip domena sa neengleskim alfabetima (IDN domeni). U ovom trenutku se pripremaju planovi za narednu rundu gTLD domena, koja bi trebalo da pokrene stalni proces proširenja.\nNovi oblik upravljanja # ICANN je neuobičajena organizacija. Registrovan u Kaliforniji, kao nedobitna fondacija (not-for-profit corporation), ICANN je obavezan da radi u globalnom javnom interesu, na odgovoran i transparentan način, u cilju tehničke koordinacije sistema internet identifikatora, za čiji siguran i pouzdan rad je odgovoran.\nICANN , kao multistejkholder organizacija, ima tri međusobno zavisna dela:\nZajednica : koja se sastoji od svih zainteresovanih za rad ICANN-a organizovanih u stejkholderske grupe; ICANN Organizacija (Org): Kancelarija kojom rukovodi generalni direktor (CEO \u0026amp; President), sa oko 400 zaposlenih u devet centara i preko 30 zemalja; ICANN Board: Upravni odbor (odbor direktora) koji donosi odluke i koji je deo i Zajednice i korporacije (Org-a). IANA funkcija je i dalje deo ICANN-a, ali su sada ključni aspekti tehničkog upravljanja rut-zonom, dodele IP adresa i parametara internet protokola izdvojeni u posebnu firmu PTI (Public Technical Identifiers), koja je u potpunom vlasništvu ICANN-a.\nDo ove promene u statusu IANA došlo je 2016. kada je postignut dogovor ICANN zajednice sa Vladom SAD da ugovor o IANA funkciji između ICANN-a i Ministarstva trgovine istekne. Ovaj proces (14.3.2014 – 1.10.2016) od istorijskog značaja nazvan je IANA tranzicija. Američkoj vladi prestala je neposredna kontrolua nad ažuriranjem rut-zone, a globalna internet zajednica je preuzela mehanizme kontrole nad radom ICANN-a.\nInterese država u ICANN sistemu zastupa Savetnički komitet vlada (GAC - Governmental Advisory Committee) u čijem radu učestvuje preko 170 zemalja.\nUpravljanje TLD domenima najvišeg nivoa # Najvažniji aspekt rada ICANN-a jeste dodela domena najvišeg nivoa. Razlika između nacionalnih domena najvišeg nivoa (ccTLD - country code TLD) i generičkih domena najvišeg nivoa (gTLD) jeste u načinu dodele i upravljanju u okviru dodeljenog domena.\nNacionalni domeni najvišeg nivoa dodeljuju za zemlje i teritorije po ISO 3166-1 listi. Tradicionalni ccTLD su dvoslovni kodovi po tom standardu, a uvođenjem neengleskih alfabeta za nazive domena dodeljuju se i IDN ccTLD, kao što je naš .срб.\nPostelovi principi dodele (RFC1591 1994) još uvek važe, uz dodatnu razradu u Okviru za interpretaciju (Framework of Interpretation) koji je 2015. usvojio Savet ccNSO, tela nacionalnih registara u okviru ICANN-a, i Upravni odbor ICANN-a.\nNacionalni domeni najvišeg nivoa se, po pravilu, dodeljuju na upravljanje registrima za koje postoji podrška značajnih zainteresovanih strana, uključujući državu, postojeći registar (ako ga ima) i lokalnu internet zajednicu. Upravljanje nacionalnim domenima vrši organizacija koja je, po pravilu, registrovana u zemlji na koju se odnosi oznaka naziva domena i time se na nju odnose lokalni propisi.\nNacionalni domen najvišeg nivoa.rs poveren je na upravljanje RNIDSu odlukom Upravnog odbora (Board of Directors) ICANN-a 11. septembra 2007, na osnovu izražene podrške nadležnog ministarstva države Srbije, predstavnika srpske internet zajednice i dotadašnjeg administratora.yu domena. Ćirilički .срб domen je delegiran RNIDSu odlukom UO ICANN-a 21. aprila 2011.\nNacionalni domeni najvišeg nivoa # Registri nacionalnih domena najvišeg nivoa (ccTLD) slobodni su da sami formiraju uslove registracije, uz preporuku poštovanja RFC standarda i najbolje prakse. Registri i registrari generičkih (gTLD) naziva domena su pak, ugovorom sa ICANNom, prihvatili obaveze koje uključuju plaćanje naknade za registraciju i prihvatanje gTLD pravilnika (policies) ICANN-a.\nUpravo ovaj model je vrlo zanimljiv jer najbolje odslikava ICANN-ov multistejkholder model „odozdo-nagore“. Koreni tog rešenja potiču iz liberalnog duha pionira interneta, Zelenog papira Vlade SAD i pregovora ICANN-a i Network Solutions‑a. Network Solutions je prihvatio ugovorne obaveze i pravo ICANN-a da jednostrano izmeni pojedine odredbe iz svoje nadležnosti (tada Picket Fence, danas određeno Misijom ICANN-a). Ovo je moguće isključivo na osnovu pravilnika usaglašenih u multistejkholder procesu odozdo-nagore (bottom-up multistakeholder Policy development process - PDP). Ovako usaglašene pravilnike (policy) kvalifikovanim konsenzusom usvaja Upravni odbor ICANN-a (icann.org/resources/pages/board-of-directors) i oni se primenjuju na sve gTLD registre i registrare.\nICANN danas # ICANN je kao organizacija registrovan u SAD i podleže lokalnim zakonima, što daje svima pravo na pravnu zaštitu u slučaju da organizacija ne poštuje svoj Statut i primenu pravilnika koje je usvojila zajednica. Procesi zaštite su ojačani tokom IANA tranzicije, kada su uvedeni brojni mehanizmi kontrole i odgovornosti (accountability) i transparentnosti.\nICANN se finansira prvenstveno od naknada koje plaćaju registri i registrari gTLD naziva domena (ukupno oko 0,40 dolara po transakciji), što je oko 140 miliona dolara godišnje. Registri ccTLD dobrovoljno plaćaju naknadu prema preporukama ccNSOa. ICANN upravlja i jednom delom rut-server sistema (ICANN Managed Root Server IMRS, ranije L-root).\nAktivnosti ICANN-a su striktno ograničene misijom. Najvažniji segment rada ICANN-a je u upravljanju rut-zonom kroz IANA funkciju i donošenje pravilnika o internet identifikatorima. ICANN nije regulator interneta, već tehnički koordinator sistema internet identifikatora. Njegov autoritet potiče iz dobrovoljnog prihvatanja DNS sistema i autoriteta rut-zone od strane korisnika interneta, i od složenog sistema ugovora kojima su utvrđeni odnosi između ICANN-a, registara kojima su delegirani domeni najvišeg nivoa, ICANN ovlašćenih registrara, operatora rut-servera, regionalnih IP registara i drugih.\nModel upravljanja i dalje se razvija # ICANN je nastao iz složenog tehničko-političkog procesa koji je pratio internet od akademskog projekta do okosnice modernog društva i ekonomije. Više ni ne postoji podela na virtuelni i realni (fizički) svet, pa živimo u hibridnom svetu koji pokušava da primeni najbolja iskustva upravljanja.\nMnogi veruju da ICANN multistejkholder model može da posluži kao obrazac za rešavanje složenih pitanja koja se otvaraju na preseku tehnologije i društvenih odnosa u globalizovanom svetu. Kritičari modela smatraju da su za učešće u radu potrebni značajni resursi, što daje prednost komercijalnim organizacijama, te da upravljanje internetom treba da bude u rukama država i međudržavnih organizacija.\nVećina diskusija o upravljanju internetom pomerila se ka pitanjima sadržaja i dominantnih platformi (društvene mreže i drugo). Ipak , identifikatori, kao osnov uređenja interneta, i dalje su u centru celog sistema. Ova priča o pionirima, razvoju Interneta i formiranju ICANN-a podseća da, i pored značaje uloge država, internet nije nastao kao međudržavni projekat, pa zato i oni koji su ga stvorili i koji su do sada uspešno vodili brigu o njegovom razvoju treba da imaju ulogu i u budućnosti. Najbolja preporuka postojećem modelu jeste da on uspešno radi i da, iako često nisu baš svi stejkholderi uvek zadovoljni, internet funkcioniše i razvija se i dalje. I sam model se i dalje razvija u okviru šire diskusije o upravljanju Internetom, i uz sve veću ulogu i podršku država, Ujedinjenih nacija i drugih međudržavnih organizacija koje su većinom prihvatile multistejkholder model.\nViše o istoriji ICANN-a možete naći na sajtu projekta Istorija ICANN-a icann.org/history i kod ISOCa na internetsociety.org/ianatimeline, o sistemu internet identifikatora naučiti na sajtu ICANN Learn learn.icann.org, o transparentnosti ICANN-a na icann.org/resources/accountability, a zanimljive novosti možete naći na icann.org/news/blog.\n(tekst originalno objavljen na portalu domen.rs Registra nacionalnog internet domena Srbije - RNIDS.rs)\n","date":"June 29, 2021","externalUrl":null,"permalink":"/blog/od-interneta-do-icann-a/","section":"Blogs","summary":"Istorija razvoja interneta od ARPANET-a do formiranja ICANN-a.","title":"Od Interneta do ICANN-a","type":"blog"},{"content":"","date":"June 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/italija/","section":"Tags","summary":"","title":"Italija","type":"tags"},{"content":"Predlog za obilazak Italije - dve sedmice:\nPredlog za hotele nije dat zbog različitih budžeta, ali obratiti pažnju na mogućnost bezbednog parkiranja (tipično € 15-30 dan) i na ulaz u zonirane gradove.\nPrvi dan, put iz Beograda, ručak Zeleni papar Samobor, spavanje kod Trsta, pansion Bane. (620 km ) Ručak Sirmione, grad na jezeru Garda. (297 km ) Veče i spavanje u Kremoni. (87 km ) Poseta Milanu, katedrala (izlazak na krov), picerija Maruzela, spavanje dve noći. Opciono freska Tajna večera (karte unapred). (100 km ) Spavanje na jezeru Komo. Predlog Hotel Metropole Suisse. (50km) Šoping blizu Milana Saravalle outlet. (142 km ) More Portofino spavanje dve noći. Hotel može biti skup, predlog hotelčić Argentina u susednom mestu. (84 km ) Poseta Firenci. Katedrala, krstionica, muzej Ufici, David u Akademiji, vrtovi Boboli, palata Vekio. (215 km ) Na putu za Rim usput ručak u San Đimiđnano (53 km od Firence) ili Sieni. (100 km od Firence) Večni grad Rim, tura turističkim autobusom, poseta Vatikanskom muzeju i Bazilici Svetog Petra, picerija Ema. Spavanje dve noći. (238 km ) Na putu za jug Vila d\u0026rsquo;Este u Tivoliju. (34 km) Poseta Napulju, stari grad, Trg plebiscita, picerija Belini. Spavanje jednu noć. (214km ) More Amalfi. Spavanje tri noći. Izlet brodom na Kapri, poseta vili Jovis. (71 km serpentine) Penjanje na vulkan Vezuv. (60 km serpentine, do vrha peške) Spavanje u Peruđi. (425 km ) Poseta San Marinu, obilazak, ručak. (151 km ) Opciono poseta Modeni i Ferari muzeju. (180 km ) Poseta Bolonji i spavanje. (50km) Šoping dizajners autlet i Palmanova autlet, opciono spavanje (183 km) Povratak za Beograd. (733km) ","date":"June 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/blog/krug-kroz-italiju/","section":"Blogs","summary":"Detaljan itinerer za dvonedeljno putovanje kroz Italiju sa preporukama.","title":"Krug kroz Italiju","type":"blog"},{"content":"","date":"June 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/categories/putovanja/","section":"Categories","summary":"","title":"Putovanja","type":"categories"},{"content":"","date":"June 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/putovanje/","section":"Tags","summary":"","title":"Putovanje","type":"tags"},{"content":"","date":"June 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/vodi%C4%8D/","section":"Tags","summary":"","title":"Vodič","type":"tags"},{"content":"","date":"May 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/cctld/","section":"Tags","summary":"","title":"CcTLD","type":"tags"},{"content":"Pojednostavljeno Internet se na tehničkom nivou sastoji od sistema za prenos saobraćaja (veze i usmeravanje), servisa (sajtovi i druge usluge i sadržaji) i adresnog sistema (identifikatori). Svaka tačka (računar) na Internetu ima svoju IP adresu, ali ljudi koriste sistem naziva domena da bi pronašli sadržaje, kao kroz adresar ili telefonski imenik.\nInternet domen (Internet domain) je skup podataka koji opisuje jedinstvenu administrativno-tehničku celinu na Internetu, prema pravilima DNS sistema. Ovi podaci mogu da budu adrese računara, resursa ili servisa na domenu (www, mail, ftp\u0026hellip;), nazivi i adrese DNS servera, sigurnosni podaci za DNSSEC i dr. Globalnu vidljivost internet domena omogućava DNS servis.\nNaziv internet domena (Internet domain name) je tekstualna oznaka koju korisnik registruje za svoje potrebe, čime stvara administrativno-tehničku mogućnost za vidljivost internet domena pod tim nazivom. Prilikom registracije, naziv se upisuje u zbirku podataka, kojim upravlja Registar internet domena. Naziv internet domena je aktivan kada se izvrši upis podataka o registraciji, uključujući podatke o DNS serverima, u DNS tabelu (DNS zone) i ta tabela aktivira na javnim DNS serverima.\n","date":"May 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/blog/domain-name-system/","section":"Blogs","summary":"Osnove DNS sistema i kako omogućava funkcionisanje globalnog interneta.","title":"Domain Name System","type":"blog"},{"content":"","date":"May 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/domeni/","section":"Tags","summary":"","title":"Domeni","type":"tags"},{"content":"","date":"May 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/gtld/","section":"Tags","summary":"","title":"GTLD","type":"tags"},{"content":"ICANN (Internet Corporation for Assigned names and Numbers) je vodeća organizacija u upravljanju Internetom i odgovoran je za rukovođenje globalnom strukturom Interneta, kroz upravljanje sistemom internet identifikatora (IP adresa, naziva domena i brojeva protokola).\nICANN je posebno značajan jer kontroliše sistem naziva domena (DNS), \u0026ldquo;adresar Interneta\u0026rdquo;, koji je jedini hijerarhijski sistem na Internetu.\nICANN je globalna organizacija, registrovana kao nedobitna (not-for-profit) korporacija sa sedištem u Kaliforniji, SAD, a pored više stalnih kancelarija najvažniji rad se obavlja na redovnim sastancima ICANN zajednice, tri puta godišnje, tipično na različitim kontinentima.\nICANN je multistejkholderska (višeakterska) organizacija koja donosi pravila za upravljanje sistemom domena (i drugih identifikatora). Ova pravila se donose u procesu saradnje svih zainteresovanih strana, po modelu odozdo-na-gore (bottom-up).\nGenerički domen najvišeg nivoa (gTLD – generic Top-level domain) – internet domeni vezani za opšte pojmove ili skraćenice, a nazivaju se i globalni internet domeni (kao što su .COM, .ORG, .NET, .EDU, u novije vreme i mnogi drugi\u0026hellip;). Nacionalni domen najvišeg nivoa (ccTLD – country code Top-level domain) – internet domen koji je povezan sa određenom državom ili teritorijom. ccTLD se određuje na osnovu međunarodne dvoslovne oznake države, koji prema standardu ISO 3166-2, sadrži slova engleskog alfabeta (kao što je naš . RS domen). Postoje i IDN ccTLD koji sadrže i slova koja ne spadaju u engleski alfabet (kao što je naš ćirilički .СРБ domen).\n","date":"May 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/blog/icann/","section":"Blogs","summary":"Uloga ICANN-a u upravljanju internet identifikatorima i DNS sistemom.","title":"ICANN","type":"blog"},{"content":"","date":"May 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/igf/","section":"Tags","summary":"","title":"IGF","type":"tags"},{"content":"","date":"May 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/mag/","section":"Tags","summary":"","title":"MAG","type":"tags"},{"content":"","date":"May 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/un/","section":"Tags","summary":"","title":"UN","type":"tags"},{"content":"Forum o upravljanju Internetom (Internet Governance Forum - IGF) u diskusiji o javnim politikama vezanim za upravljanje Internetom okuplja pojedince iz raznih stejholderskih grupa, na ravnopravnoj osnovi.\nUjedinjene nacije su rezolucijom Generalne Skupštine 2001. formirale Svetski samit o informacionom društvu (World Summit on the Information Society – WSIS) sa ciljem da se napredak informatičkih tehnologija iskoristi za svetski razvoj. Ovaj Samit je 2005. dao nalog generalnom sekretaru UN da formira Forum o upravljanju Internetom (Internet Governance Forum - IGF) koju na multistejkholderskim principima treba da uspostavi dijalog o budućnosti upravljanja Internetom. Mandat IGF-a je produžen do 2025.\nUspeh globalnog IGF-a je kreirao svetski interes za temu upravljanja internetom, što je dovelo do osnivanja većeg broja nacionalni i regionalnih inicijativa o upravljanju Internetom (NRI). Nama su posebni zanimljivi EURODIG i SEEDIG.\nGeneralni sekretar UN-a je formirao Multistejkholdersku savetničku grupu (Multistakeholder Advisory Group - MAG) sa ciljem da ga savetuje o sadržaju i programu IGF-a. Grupu čine 55 odabranih predstavnika vlada, kompanija (privatnog sektora), civilnog društva, akademskih i tehničkih zajednica, kao i predstavnici zemalja domaćina i međudržavnih organizacija. MAG radi na sastancima uživo i virtualno, kroz radne grupe i druge inter-sesijske aktivnosti i tokom IGF skupova. Mandat člana MAG-a je ličan, godinu dana, uz mogućnost obnove do tri godine.\n","date":"May 7, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/blog/un-forum-o-upravljanju-internetom/","section":"Blogs","summary":"IGF kao globalna platforma za diskusiju o javnim politikama Interneta.","title":"UN Forum o upravljanju Internetom","type":"blog"},{"content":"","date":"May 3, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/amerika/","section":"Tags","summary":"","title":"Amerika","type":"tags"},{"content":"","date":"May 3, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/gradovi/","section":"Tags","summary":"","title":"Gradovi","type":"tags"},{"content":"Podsetnik za posetu Njujorku - New York Citi https://wikitravel.org/en/New_York_City\nAerodrom JFK do Menhetna – AirTrain ($5 na izlasku), https://en.wikipedia.org/wiki/AirTrain_JFK\nOd Jamaica station do Manhattan metro-om. Za metro kupiti nedeljnu pretplatnu kartu $35, obično se isplati. Karte za posetu brojnim atrakcijama se većinom ne isplate.\nDown Town: Battery Park https://goo.gl/maps/8cQoravDuoQ2\nCharging Bull https://goo.gl/maps/YaFHeta4b5w\nTrinity Church https://goo.gl/maps/PSPiFnR4WiE2\n9/11 Memorial https://goo.gl/maps/YP8ip9QRF1F2\nNYSE https://goo.gl/maps/8tYpWt6x3v42\nWall St. https://goo.gl/maps/q3qyh2NRE862\nFederal Hall https://goo.gl/maps/VkP9agTNBzv\nBrooklyn Bridge (preći peške) https://goo.gl/maps/H49q2TPRU1s\nChinatown https://goo.gl/maps/mtREq2qiy7t\nMidTown: Times Square https://goo.gl/maps/wQY3B1hhLkE2\nStrand bookstore https://goo.gl/maps/DgkSUurysdR2\nSerbian Orthodox Cathedral of Saint Sava (izgorela) https://goo.gl/maps/asG5NYhyPdU2\nVictoria Secret https://goo.gl/maps/58o4c29pgFz\nGrand Central Terminal https://goo.gl/maps/YmUGqukmoVu\nRockefeller Center https://goo.gl/maps/xcWCkuUnmEN2\nTop of the Rock (bolje nego Empire State) https://goo.gl/maps/FHVV2J3Kxik\nThe Museum of Modern Art (najbolji muzej) https://goo.gl/maps/PA8nD6xb1Cp\nColumbus Circle (kružni tok) https://goo.gl/maps/CU5wTgiDQxQ2\nWashington Square https://goo.gl/maps/24x14HoU6Gn\nB\u0026amp;H Photo Video https://goo.gl/maps/zx6Z2B6XMhJ2\nIntrepid Sea, Air \u0026amp; Space Museum https://goo.gl/maps/Tz8bv9ozM262\nNikola Tesla Corner https://goo.gl/maps/WuYo9Cbzsrw\nProdavnice: Macy\u0026rsquo;s (najveća robna kuća) https://goo.gl/maps/JzYGdpsS7kw\nBloomingdale\u0026rsquo;s (malo bolja robna kuća) https://goo.gl/maps/xGaLtWaMwNp\nUniqlo https://goo.gl/maps/fMEhAMzEf4L2\nHBO shop (suveniri iz serija) https://goo.gl/maps/m4Z25kJyhb62\nDSW (cipele) https://goo.gl/maps/dETE84DHdNm\nHaljine (u podrumu) https://goo.gl/maps/Y6KrjVXk4X62\nFlight Club (retke patike za košarku) https://goo.gl/maps/iBi2gTh6AbN2\nCentury 21 (popusti) https://goo.gl/maps/dWc533UDCJU2\nBarneys (upmarket) https://goo.gl/maps/h97RFNKE8hn\nBrooks Brothers (odela itd) https://goo.gl/maps/vRvdKxqkBi92\nUpper: Central park https://goo.gl/maps/tccjcgbTDdo\nStrawberry Fields (Lenon) https://goo.gl/maps/DpCLuSbyQks\nGuggenheim Museum https://goo.gl/maps/kZMDc4Ttse92\nThe Metropolitan Museum of Art (najveći muzej) https://goo.gl/maps/EBErRw39TP42\nApollo Theater (Harlem) https://goo.gl/maps/LCC7D413qgw\nHrana: The Harold (doručak) https://goo.gl/maps/ZMordRUx9YJ2\nGaonnuri (Corea BBQ, skup) https://goo.gl/maps/YtCHXhHnvS32\nBonchon Chicken (krilca, super) https://goo.gl/maps/qY6mwb1wG1H2\nPelicana Chicken (krilca, fastfood) https://goo.gl/maps/oGa4UFUnMu32\nFriedman\u0026rsquo;s https://goo.gl/maps/p4ow8v8qxXv\nL\u0026rsquo;Amico (pica fensi) https://goo.gl/maps/MEucTCqR48A2\nThe Breslin (English pub) https://goo.gl/maps/xXHJcCTbfg22\nYO! Sushi (fast) https://goo.gl/maps/y3ngpBMjZLs\nMagnolia Bakery (kolači, ima na više mesta)\nTavern On the Green (Sunday brunch) https://goo.gl/maps/P4bktjq17gz\nHard Rock Café https://goo.gl/maps/4ebN5hvUVhS2\nDogađaji (rezervisati unapred): Metropolitan Opera https://goo.gl/maps/Qmjsm8rAMKk\nJazz at Lincoln Center https://goo.gl/maps/ieFErjryKfo\nChicago The Musical (Broadway show) https://goo.gl/maps/zKLYjZY2EPz\nStatue of Liberty, Ellis Island (brodom) https://goo.gl/maps/HQA5ioeECo22\n","date":"May 3, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/blog/new-york-city/","section":"Blogs","summary":"Praktični vodič za posetu Njujorku sa korisnim linkovima i preporukama.","title":"New York City","type":"blog"},{"content":"Internet je globalna mreža od izuzetnog značaja za naše živote i poslovanje. Da bi se ova mreža iskoristila za dobrobit potrebno je da se svi dogovorimo kako da je razvijamo i koristimo.\nUpravljanje Internetom predstavlja razvoj i primenu zajedničkih principa, normi, pravila, postupaka pri donošenju odluka i programa koji oblikuju evoluciju i korišćenje Interneta, od strane vlada, privatnog sektora i civilnog društva, u njihovim specifičnim ulogama. Ovo je definicija koju je dao Svetski samit o informacionom društvu (World Summit on the Information Society - www.itu.int/wsis).\nInternet je nastao na moderni način, povezivanjem akademskih institucija, vladinih organizacija i kompanija. Internet nema vlasnika i nije rezultat međudržavnih ugovora. Da bi se Internet dalje razvijao shvatilo se da se moraju poštovati prava i interesi svih učesnika, pa je proces upravljanja Internetom pokrenut kroz multistejkholderski (višeakterski) model.\nUpravljanje Internetom je multidisciplinarna, složena oblast, koja uključuje mnoštvo aspekata: Infrastruktura i standardi (telekomunikaciona infrastruktura, TCP/IP, DNS, veb standardi, bezbednost\u0026hellip;); Pravo (sudska nadležnost, arbitraža, autorska prava, robne marke, patenti, sajber kriminal\u0026hellip;); Ekonomija (elektronska trgovina, zaštita potrošača, poreska politika, digitalni potpisi, elektronska plaćanja\u0026hellip;); Razvoj (opšti pristup Internetu, digitalni jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja\u0026hellip;); Društvo i kultura (ljudska prava, politike sadržaja, privatnost, zaštita podataka, multijezičnost, multikulturalnost, mogućnost korišćenja različitih pisama, prava osoba sa invaliditetom, obrazovanje, bezbednost dece\u0026hellip;).\nOsnovni akteri upravljanja Internetom su države (vlade) koje se bave pitanjima javnih politika u vezi s Internetom, privatni sektor (kompanije) koje razvijaju Internet u tehničkoj i ekonomskoj oblasti, civilno društvo (nevladine organizacije) koje zastupaju interesa svih pripadnika internet zajednice. Posebnu ulogu imaju međunarodne organizacije koje koordiniraju državne politike u vezi s Internetom, akademske organizacije koje razvijaju naučno-istraživački aspekt tehničkog i administrativnog upravljanja Internetom i internet organizacije koje razvijaju tehničke standarde i politika u vezi s Internetom. Među najvažnijima su Forum o upravljanju Internetom (Internet Governance Forum - IGF) Ujedinjenih nacija i ICANN (Internet korporacija za dodeljene nazive i brojeve).\n","date":"April 2, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/blog/upravljanje-internetom/","section":"Blogs","summary":"Osnove upravljanja internetom kroz multistejkholderski model.","title":"Upravljanje Internetom","type":"blog"},{"content":"","date":"March 29, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/buffett/","section":"Tags","summary":"","title":"Buffett","type":"tags"},{"content":"","date":"March 29, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/citati/","section":"Tags","summary":"","title":"Citati","type":"tags"},{"content":"","date":"March 29, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/categories/finansije-i-tr%C5%BEi%C5%A1ta/","section":"Categories","summary":"","title":"Finansije I Tržišta","type":"categories"},{"content":"","date":"March 29, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/investiranje/","section":"Tags","summary":"","title":"Investiranje","type":"tags"},{"content":"Voren Bafet je najuspešniji investitor svih vremena i jedan od najbogatijih ljudi sveta. Njegova karijera je inspiracija za mnoge, pa i za mene, a krunisana je obećanjem da će većinu svog bogatstva pokloniti u dobrotvorne svrhe.\nPribeležio sam neke od najzanimljivijih Vorenovih misli koje se odnose na poslovanje:\n„When a management with a reputation for brilliance tackles a business with a reputation for bad economics, it is the reputation of the business that remains intact.“ Ben Graham: „Price is what you pay; value is what you get.“ “Be fearful when others are greedy and greedy only when others are fearful.” “Risk comes from not knowing what you’re doing.” “The most important investment you can make is in yourself.” “The difference between successful people and really successful people is that really successful people say no to almost everything.” “It takes 20 years to build a reputation and five minutes to ruin it. If you think about that, you’ll do things differently.” “I don’t look to jump over 7-foot bars: I look around for 1-foot bars that I can step over.” “Culture, more than rule books, determines how an organization behaves.” ","date":"March 29, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/blog/voren-bafet-misli/","section":"Blogs","summary":"Najinspirativnije misli Vorena Bafeta o poslovanju i investiranju.","title":"Voren Bafet - misli","type":"blog"},{"content":"","date":"March 10, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/categories/nekategorisano/","section":"Categories","summary":"","title":"Nekategorisano","type":"categories"},{"content":"","date":"March 10, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/tags/o-sajtu/","section":"Tags","summary":"","title":"O-Sajtu","type":"tags"},{"content":"Odlučio sam se da pokrenem ovaj sajt marta 2018. prvenstveno da bih objavljivao o upravljanju Internetom, značajnoj temi koja je kod nas nedovoljno prisutna. Govoriću o ovoj temi iz ličnog ugla, kao na jednostavniji način, sa pozicije na domaćeg tržištu i kao učesnik globalnih procesa. Možete očekivati i moje članke iz oblasti ekonomije i tehnologije.\n","date":"March 10, 2018","externalUrl":null,"permalink":"/blog/za%C5%A1to-o-sajtu-i-blogu/","section":"Blogs","summary":"Razlozi pokretanja bloga o upravljanju internetom i tehnologijama.","title":"Zašto? - O sajtu i blogu","type":"blog"},{"content":"","date":"April 1, 1986","externalUrl":null,"permalink":"/tags/ra%C4%8Dunari/","section":"Tags","summary":"","title":"Računari","type":"tags"},{"content":"","date":"April 1, 1986","externalUrl":null,"permalink":"/tags/sinclair/","section":"Tags","summary":"","title":"Sinclair","type":"tags"},{"content":" Preneto iz časopisa \u0026ldquo;Računari\u0026rdquo; - april 1986 # O računarima se, obično, piše onda kada se o njima najmanje zna. Časopisi se utrkuju da što pre donesu prikaz nove mašine i ona se definitivno seli iz rubrika tipa \u0026ldquo;naš test\u0026rdquo; u rubrike tipa \u0026ldquo;tehnike programiranja\u0026rdquo;. Za jedan računar, međutim, nema veće probe od samog života. Zato smo odlučili da se onim računarima koji su uspeli da izdrže tu probu vratimo ponovo, kroz kritički prikaz, nakon izvesnog vremena. Priču o računaru QL i njegovom neslavnom \u0026ldquo;kvantnom skoku\u0026rdquo; (QL - quantum leap) znaju svi. Ali, od njegove pojave u engleskim prodavnicama prošlo je skoro godinu i po dana, za to vreme je počeo da se pojavljuje dugo očekivani softver, a cena računara je prepolovljena, čineći ga još interesantnijim širokom krugu korisnika\nHardver: možda previše osobeno # Srce QL-a je Motorola MC68008, 16-bitni mikroprocesor sa 32-bitnom unutrašnjom arhitekturom, kome je zbog osmobitne magistrale za podatke (data bus) smanjena brzina komunikacije sa memorijom (slično kao i Intel 8088 - IBM PC prema većem 8086). On je programski potpuno kompatibilan sa svojim većim bratom MC68000 (Atari ST, Amiga). Na račun 8-bitne magistrale postignuta je povoljnija cena računara kao i svih perifernih uređaja. Grafiku generiše specijalni ULA čip, a druga ULA se brine o mikrodrajvovima, lokalnoj mreži i serijskim komunikacijama. Tu je, takođe, i 8049 mikro kompjuter (mikroprocesor + ROM + RAM + l/O, sve na jednom čipu) koji kontroliše periferne uređaje, očitava tastaturu i generiše zvuk. Na neproširenom QL-u nalazi se 128 KB RAM memorije koja se može proširiti do 640 KB. Operativni sistem i bejzik interpretator se nalaze u 48 KB ROM-a, kome se može dodati još 16 KB (64 KB ako se isključi ugrađeni ROM) na ROM portu (priključku za dodatne ROM kertridže) i još do 16 dodatnih kartica za perifernu ekspanziju, svaka sa po 16 KB ROM-a.\nGrafika visoke rezolucije može raditi u dva režima. U prvom režimu sa 4 boje (crna, crvena, zelena i bela), rezolucija je 512*256 tačaka, a u drugom režimu postoji osam boja sa mogućnošću fleša dok rezolucija pada na 256*256. Ekran je bit-memorijski mapiran (nema atributa već svaka tačka može imati svoju boju) i bez obzira na režim koristi 32 KB memorije. U režimu više rezolucije na ekranu se može videti 85*25 karaktera što je sasvim dovoljno za sve ozbiljne (poslovne) primene. Postoji mogućnost pamćenja dve slike u memoriji i naizmeničnog prikazivanja jedne od njih, čime se može postići izuzetno brza animacija. Na žalost, ta mogućnost nije podržana operativnim sistemom, pa je dostupna samo programerima u mašinskom jeziku (hakerima).\nZvuk nije mnogo napredniji od zujalice ugrađene u Spektrum. Međutim, već sama činjenica da zvuk generiše pomoćni mikroprocesor omogućuje paralelno stvaranje zvuka sa izvršenjem programa koji time nije nimalo usporen. Naredba BEEP ima osam parametara koji određuju dužinu zvuka i njegove karakteristike (visinu, slučajnost - šum kao i način i brzinu zavijanja između dva tona). To omogućuje interesantne efekte, ali potrebne parametre je neophodno eksperimentalno odrediti - od simfonija nema ništa.\nU QL su ugrađena dva mikrodrajva kapaciteta 100-125 KB (zavisno od mikrodrajv kartridža). Operativni sistem tretira mikrodrajvove kao spore disk jedinice, a ne kao brzi kasetofon. Komunikacija sa spoljnim uređajima (printeri, ploteri, modemi, drugi računari) se vrši preko dva serijska porta, koji su izvedeni po standardu RS-232C i preko priključka za povezivanje u lokalnu mrežu (local area network). U mrežu je moguće povezati do 64 QL-a, koji onda mogu međusobno razmenjivati podatke velikom brzinom. Na lepo dizajniranoj (naravno crnoj) kutiji nalazi se puno priključaka za proširenje sistema. Na desnom boku su konektor za povezivanje dodatnih mikrodrajva (maksimalno 6) i reset taster. Zatim, redom, na zadnjoj strani se nalaze: džek za povezivanje u mrežu (3.5 mm), priključak za napajanje, konektori za monitor (8-pin DIN) i televizor, serijski portovi, dva porta za džojstik i konektor za ROM kartridž (28 pin). Kada se otvori poklopac, na levom boku QL-a u dubini (oko 8 cm) se vidi konektor za ekspanziju (64 pin) sa svim signalima sa procesora. Priključci za serijske portove i džojstike su nestandardnog tipa (vrlo su slični novim telefonskim džekovima u Engleskoj), ali nabavka kablova u inostranstvu ne predstavlja problem. Ispravljač se nalazi u odvojenoj kutiji, ali sam stabilizator (na 5 V) je u QL-u, što ga prilično greje, mada u praksi nisu primećene nikakve smetnje.\nOperativni sistem: između malih i velikih\nQL-ov operativni sistem nazvan QDOS je povezan sa bejzikom (tj. bejzik se ponaša kao komandni jezik operativnog sistema), pa je po toj karakteristici bliži malim kućnim nego personalnim računarima, iako po svojim mogućnostima prevazilazi klasu personalaca. QDOS je disk operativni sistem (ali u osnovnoj konfiguraciji radi sa mikrodrajvovima) koji podržava rad sa prozorima i omogućava izvođenje više programa u isto vreme (multitasking). Operativni sistem podržava grafiku, zvuk i matematički kalkulator i sve njegove funkcije su dostupne iz mašinskog jezika preko sistema trapova i vektorskih poziva.\nProzori su veoma popularni poslednjih godina, ali nije najbolje razjašnjeno šta oni znače u praksi. QL-ovi prozori nisu \u0026ldquo;pravi\u0026rdquo;, u stilu MACOS-a (operativni sistem Mekintoša) i GEM-a (Atari ST), već su \u0026ldquo;na pola puta\u0026rdquo; do njih. Svakom prozoru je pridružen određeni kanal preko koga se vrši izlaz podataka na prozor. Na taj način možemo postići da izgleda kao da imamo više terminala na koje možemo nezavisno izdavati podatke. Pošto se na QL-u može u isto vreme izvršavati više programa, svaki program može imati svoj prozor (prozore), te izgleda kao da simultano radimo sa više računara. Ako nekoliko prozora očekuje ulaz podataka, onda tastaturu dodeljujemo pojedinim prozorima pritiskom na Control + C. Za razliku od GEM-a, prozori na QL-u se ne mogu preklapati jer, ako se to dogodi, sadržaj zaklonjenog prozora je izgubljen.\nMultitasking je naziv za simultano izvršavanje više mašinskih (ne bejzik) programa. U stvari, operativni sistem dozvoljava pojedinim programima da se izvršavaju u trajanju od 20 ms, zatim ih prekine, pa pušta sledeći (zavisno od prioriteta). Zbog brzine se stiče utisak da se svi programi izvršavaju jednovremeno. Operativni sistem mora da obezbedi raspodelu memorije po programima (poslovi - JOB) koji se izvršavaju, a takođe i da izvrši arbitražu u dodeli ulazno-izlaznih jedinica (na primer, ako dva programa pokušavaju istovremeno da štampaju, treba dozvoliti samo jednom).\nQDOS je tako napravljen da se veoma lako može proširiti dodavanjem programske podrške za nove periferne uređaje povezane u sistem. Ako želite da, na primer, odštampate nešto (preko serijskog porta), otvorićete kanal ka štampaču (pozivom QDOS-a) i sve podatke poslati na kanal. Pri tome nisu važne hardverske karakteristike serijskog porta, jer se o njima brine program za komunikaciju sa serijskim portom koji se poziva od strane operativnog sistema. Za svaki uređaj (ekran, tastaturu, mikrodrajv itd.) postoji takav program koji se naziva device driver i koji vašim programima i operativnom sistemu omogućuje nezavisnost od hardvera koji postoji na sistemu. Ako želite da QL-u dodate, na primer, disketu, potrebno je samo da napišete odgovarajući device driver za komunikaciju sa disketom. Svi programi koji su radili sa mikrodrajvovima radiće sada i sa disketom, jedino je potrebno da navedete ime jedinice disketa (\u0026ldquo;Flp\u0026rdquo; umesto \u0026ldquo;Mdv\u0026rdquo;\u0026quot;) prilikom otvaranja kanala. Tim programima za podršku hardvera je prvenstveno i namenjena mogućnost postojanja ROM-a od po 16 KB na svakoj kartici za periferna proširenja.\nOperativni sistem podržava rad sa sekvencijalnim i rasutim datotekama, ali u tom delu je prilično ograničenih mogućnosti. Rasutim datotekama možete pristupati preko pokazivača koji pokazuje na bilo koji bajt datoteke. Tako je realizacija indeksne organizacije datoteka i pristupa po slogovima ostavljena korisniku (programeru aplikacije).\nBejzik: konglomerat paskala, fortrana i C-a # Bejzik kojim se služi QL je najlakše zamisliti kao konglomerat paskala, fortrana i jezika i C-a dodat bejziku. Taj moćni dijalekt bejzika je nazvan SuperBASIC. Struktuirano programiranje je omogućeno dodavanjem procedura i funkcija, kao i novih kontrolnih struktura. Procedure i funkcije imaju mogućnost prenošenja parametara i vraćanja rezultata kroz parametar listu (kao u fortranu), a postoji i mogućnost definisanja lokalnih promenljivih. To omogućava korišćenje rekurzije u programima. Kontrolne strukture superbejzika omogućuju pisanje struktuiranih programa i lako prenošenje programa sa bejzika na druge proceduralne jezike (paskal, fortran, C) kao i obratno. Interpreter može raditi sa programima dužine od 88 KB na standardnom QL-u, pa sve do 600 KB ako imate maksimalno memorijsko proširenje.\nQL-ove grafičke mogućnosti su veoma dobro podržane u bejziku. Grafičke koordinate su izražene u realnim brojevima, što omogućuje lako skaliranje, zumiranje i prebacivanje slika između prozora. Naredbom SCALE definišemo veličinu prozora i koordinate njegovog početka (donji-levi ugao). Na taj način veličina i položaj prozora na ekranu nisu važni pri pravljenju programa, već se mogu menjati, što neće uticati na izgled slike, a pored toga je olakšano prenošenje grafičkih programa sa drugih računara. Spisak grafičkih naredbi je dug i omogućuje popunjavanje površina, crtanje elipsi, grafiku u LOGO stilu (turtle graphics), relativno crtanje (u odnosu na prethodnu tačku) i korišćenje mešanih boja.\nBrojevi u pokretnom zarezu su predstavljeni pomoću specifičnog 6-bajtnog zapisa, koji ima neuobičajeno veliki opseg od ±10E615. Tačnost je devet i po važećih cifara, od čega interpreter pokazuje sedam sigurnih. Zbog specifičnog načina zapisa brojeva prilagođenog procesoru, aritmetičke operacije su veoma brze. U celobrojnom zapisu brojevi mogu uzimati vrednosti iz opsega od -32768 do +32767. Stringovi su promenljive dužine, maksimalno do 32766 bajta.\nEditor je linijskog tipa i, mada ima mogućnost editovanja sukcesivnih linija, nije zadovoljavajući za komforan rad u bejziku. Srećom, stvari se popravljaju korišćenjem TOOLKIT-a, mašinskog programa koji dodaje 59 novih funkcija i procedura bejziku, među kojima je i ED - pravi ekrani editor za bejzik programe.\nKao i kod operativnog sistema, i kod bejzik interpretatora je mogućnost proširivanja dovedena skoro do maksimuma. Veoma je jednostavno dodavati nove funkcije i procedure u mašinskom jeziku koje se mogu koristiti potpuno jednako kao i već postojeće. Mehanizam prenošenja parametara je izuzetno fleksibilno rešen. Mašinski kod za nove procedure i funkcije (kao i sva proširenja QDOS-a) možete učitati u RAM po uključenju računara ili može da se trajno nalazi u nekom od dodatnih ROM-ova. Tu mogućnost, pored toolkit-a, koriste mnogi komercijalni programi, povećavajući broj naredbi bejzika - dodajući mu sprajtove, datoteke sa slobodnim pristupom (random access files), formatirani ispis brojeva, konverziju između brojnih sistema, naredbe za kontrolu operativnog sistema i mnoge druge.\nPeriferijski uređaji: Sinklerova peta # Glavne nedoumice kod QL-a predstavljaju mikrodrajvovi i tastatura. Da je Sinkler odmah ugradio na QL-a profesionalnu tastaturu i disk drajv, verovatno bi postigao veliki komercijalni uspeh. Prednost ovakve konfiguracije je niska početna cena sistema, koji je kasnije lako moguće proširiti do kompletnog sistema sa dve disk jedinice (ili čak i tvrdim diskom), 640 KB RAM memorije, dobrim štampačem i monitorom.\nPrvobitno konstruisani za Spectrum, mikrodrajvovi na QL-u su znatno poboljšani. Uvedeno je baferovanje sektora (pamćenje pojedinih sektora u slobodnoj memoriji), što znatno ubrzava rad (ako nešto dva puta učitavate, drugi put ide iz RAM-a), a i promenjen je format zapisa podataka, što je povećalo kapacitet (na 100-125 KB) i pouzdanost. Ugrađene su dve jedinice mikrodrajva, što olakšava rad kao i pravljenje kopija kasetica. Pri poređenju mikrodrajva sa kasetofonom, oni su u ogromnoj prednosti, ali bitku sa flopi diskom gube zbog male brzine, kapaciteta i slabije pouzdanosti. Brzina prenosa podataka je, po našem mišljenju, dovoljna za normalan rad, ali za veće zahteve je potreban disk. Ipak, cena mikrodrajv kasetice od oko dve funte nije niska.\nTastatura je na prelazu od membranske ka mehaničkoj. Ima 64 tastera koji su zgodno raspoređeni. Tu su svi uobičajeni tasteri, uz pet funkcijskih koji sa Control i Shift tasterom pružaju dvadeset kombinacija. Tu su još i Alt (od alternativno) taster kao i kursorski tasteri koji se nalaze pored tastera za blanko. Kursorski tasteri u kombinaciji sa Control, Shift i Alt tasterima služe za uređivanje teksta, i kao Delete (briši slovo) nalevo i nadesno. Na prvi pogled je jasno da tastatura nije za profesionalnu upotrebu, ali ako niste daktilograf, zadovoljava. U početku ide teže, ali kad se naviknete da tastere pogađate u sredinu, nema većih problema. U Engleskoj su počele da se pojavljuju dodatne profesionalne tastature za QL-a, pa ko voli dodatke\u0026hellip;\nNajinteresantniji dodatak za QL je monitor. Ako ste više meseci gledali 85-kolonski tekst na televizoru, znaćete šta mislim. Visoka rezolucija na QL-u zahteva monitor na kom ona može i da se vidi. Hardverski, QL nameće velike specifične zahteve za monitor. Rezolucija monitora mora biti visoka, odnosno preko 600 tačkica, a propusni opseg preko 18 MHz da biste videli sliku koja priliči rezoluciji 512*256. Specifičnost QL-a je skraćeno vreme povratka mlaza, što se vidi kao preširoka slika koja ne staje kompletna na ekran televizora ili običnog monitora. Kod većine monitora to je moguće lako podesiti (u najgorem slučaju, uz zamenu jednog otpornika), ali ako želite da budete sigurni, najbolje da nabavite monitor za koji se zna da radi sa QL-om. Od monitora u boji preporučili bismo Sinclair vision QL (proizvođač Kaga sa Sinclair nalepnicom) i Microvitec CUB 1451/DQ3 - cene u Engleskoj se kreću od 200 do 260 funti. Od monohromatskih monitora najinteresantniji je Philips sa svojom serijom Computer Monitor 80. Postoje zelene, žute (amber) i bele verzije, a zeleni model 7502 staje oko 75 funti (ili 180.000 lira u Italiji).\nZa priključak štampača na QL je predviđen serijski (RS-232C) port. Pošto većina štampača ima samo paralelni (Centronics) port, neophodna je upotreba dodatnog međusklopa (interface). Postoje dve vrste takvih interfejsa: prvi prodaju proizvođači štampača i namenjeni su ugradnji u sam štampač. Mana takvog rešenja je viša cena (do 50 funti) i neophodnost upotrebe specijalnog kabla od QL-a do štampača (5-15 funti), a prednost je što se takav serijski ulaz na štampaču može koristiti i sa drugim računarima. Drugo rešenje je da nabavite specijalni serijsko-paralelni konverter predviđen za QL. Takvi konvertori već imaju sve potrebne kablove i cena u Engleskoj im je oko 25 funti. Drugačija opcija bi bila ugradnja paralelnog interfejsa (Centronics) na port za ekspanziju. QL je programski moguće prilagoditi velikom broju štampača. Verovatno najinteresantniji su Epson LX-80, FX-80, Canon PW-1080A, Star SG-10 i Seikosha SP1000A, zvani QL printer u verziji sa Sinklerovom nalepnicom.\nStandardna RAM memorija na QL-u od 128 KB se u početku čini neiscrpnom, ali kasnije i nije tako. Ukoliko želite da izvršavate više velikih programa istovremeno ili da radite sa velikim podacima, osetićete potrebu za proširenjem memorije. To proširenje će znatno ubrzati rad sa sistemom, jer će ostajati više mesta za čuvanje kopija sektora sa mikrodrajvova kao i za radni prostor operativnog sistema. U veliku memoriju možete istovremeno učitati više korisničkih programa i tako osetiti stvarne koristi od višeprogramskog operativnog sistema. Takođe postoji mogućnost uspostavljanja RAM-diska, odnosno ultra brzog disk emulatora koji znatno povećava brzinu sistema i smanjuje potrebu za disk jedinicom. Cene proširenja memorije znatno padaju - sada je već moguće nabaviti 256 KB za 100 funti.\nPre ili kasnije, korisnici QL-a sa većim zahtevima se nađu pred dilemom da li je opravdana investicija u disk jedinicu. Srećom, kod QL su izbegnuti problemi sa kompatibilnošću diskova, jer je Sinkler postavio standard disk formata, tako da je programe zapisane disk kontrolerom jednog proizvođača moguće čitati na sistemu drugog proizvođača. Standardni disk format je dvostrani, dvostruke gustoće sa 80 traka, pa tako po disketi staje 720 KB podataka (formatirano). Najčešće je u upotrebi format od 3.5 inča, mada je i format od 5.25\u0026quot; popularan. Ako nabavljate disk jedinicu, neka bude sa mikrodisketama (3.5 inča), jer ako ikada izađe QL II (moguće sredinom godine) on će imati jednu 3.5\u0026quot; disk jedinicu umesto mikrodrajva, pa sa njim treba biti kompatibilan. Prednost 5.25\u0026quot; formata je u mogućnost čitanja datoteka zapisanih u IBM i CP/M formatu (uz malo softvera) kao i niža cena (posebno disketa). Trenutne cene disk kontrolera su oko 100 funti, disk jedinice sa ispravljačem oko 120 funti, a jedne dvostrane diskete od 3.5 inča oko 4 funte. Cene su u lakom opadanju, što se posebno odnosi na diskete kojima je poslednjih meseci cena pala za više od 20%. Performanse disk jedinica su izvanredne u odnosu na mikrodrajvove, a softverska kompatilnost je zadržana u potpunosti (sem nekoliko zaštićenih igara). Brzina prenosa sa diska od 15 K/sekundi (praktično izmerena brzina rada) je u praksi 10-20 puta brže od mikrodrajvova (tolika razlika je zbog 50 puta kraćeg vremena pristupa). U nekim verzijama disk interfejsa nude se kombinacije sa proširenjima memorije, paralelnim portovima za štampač kao i proširenjima bejzika u EPROM-u. Takođe postoji i tvrdi (Winchester) disk za QL firme CST, kapaciteta do 40 MB, a firma Medic najavljuje tvrdi disk od 5 MB za samo 300 funti.\nSoftver: kasno buđenje # Uz QL dobijate četiri programa za poslovnu primenu, delo softverske kuće Psion. Programi su urađeni na visokom nivou, što potvrđuje i činjenica da za taj isti paket programa pod imenom Xchange prodaje u verziji za IBM PC, po ceni od 385 funti! Kvalitet ovih programa ne možete upoređivati sa najboljim poslovnim programima za IBM PC (1-2-3, Symphony, dBase III, Word i sl.), ali je sigurno da im medu računarima koji su konkurenti QL-u nema premca. To su Quill - uređivač teksta (word processor) čija je najlepša osobina to da tekst odmah vidite tačno onako kako će izgledati štampan na papiru, a i veličina teksta sa kojim radite je ograničena jedino slobodnim prostorom na kasetici (disketi). Postoje i verzije sa jugoslovenskim setom znakova. Archive je baza podataka (data base) koju možete koristiti bilo direktno, preko velikog broja fleksibilnih naredbi, bilo pišući procedure u paskalolikom jeziku. Abacus je program za unakrsna izračunavanja (spreadsheet) koji raspolaže velikim brojem matematičkih i poslovnih funkcija za sve vrste tabelarnih izračunavanja. Easel se koristi za prikaz poslovnih rezultata u vidu dijagrama (kružnih ili linijskih). Podatke je lako moguće preneti iz jednog programa u drugi, a rad sa programima je lak i prilagođen kako iskusnim korisnicima tako i potpunim početnicima. Kroz programe vas vodi sistem menija (koje je moguće isključiti ako sve znate) i pitanja, a u svakom trenutku pritiskom na F1 dostupna su objašnjenja o svrsi funkcije koju koristite kao i kompletnoj sintaksi. Korisniku koji se pomalo razume u računare štampana uputstva skoro da nisu ni potrebna.\nU početku je QL-u najviše zameran nedostatak kvalitetnog softvera. Sada se situacija popravlja, a svakako je najbolja u području programerskih alatki (asembleri, monitori, prevodioci). Među nezavisnim softverskim kućama najviše se ističe Metacomco (autori operativnog sistema za Amigu) svojim izvanrednim programima. Uz sve programe Metakomko isporučuje svoj odlični ekranski editor (viđen i na Atariju ST), koji je toliko dobar da autor ovog teksta piše i sve bejzik programe u njemu (QL pamti bejzik programe kao tekstualni fajl, a ne u tokenizovanom obliku). Metakomko je napravio makro asembler, Lisp interpreter, BCPL, paskal i C prevodioce. Asembleru se može zameriti glomaznost, ali na račun toga postignuta je visoka profesionalnost programa, a sve poruke o greškama su u obliku rečenica, a ne samo broja. BCPL je jezik za pisanje sistemskih programa vrlo srodan C-u, ali jednostavniji i - slabiji. Lisp je najinteresantniji kao jezik za učenje i eksperimente sa \u0026ldquo;veštačkom inteligencijom\u0026rdquo;. I Lisp i BCPL imaju veliki broj grafičkih naredbi, a kompatabilni su sa popularnim verzijama ovih jezika za BBC mikro kompjuter. Pascal je puna ISO (level 0) plementacija ovog jezika. Prevodilac za programski jezik C je nastao u saradnji sa poznatom američkom firmom Lattice i potpuna je implementacija tog sve popularnijeg jezika. Paskal i C koriste ROM artridž (16 KB) za smeštanje glavnih rutina prevodioca, te je tako postignuta mogućnost rada na neproširenom QL-u (a i otežano kopiranje). Svi Metakomkovi kompajleri prevode na mašinski jezik, što omogućava veliku brzinu izvršavanja programa.\nDruga populama softverska kuća je GST. Oni su napravili svoju verziju asemblera (zvanično prihvaćen kao QL asembler od strane Sinklera) i C-a, kao i zvanični Sinklerov linker. Verovatno je da će u skoroj budućnosti GST izbaciti na tržište novi makro asembler sa strukturalnim mogućnostima koji će verovatno prevazići Metakomkov. Computer One je napravio asembler (to izgleda svi vole), paskal (pseudo kod sistem), FORTH-83 i odličan monitor program. Digital Presicion ima svoju verziju fortha, monitora i odličan Sprite Generator - program kojim možete kontrolisati pomeranje sprajtova po ekranu. Oni takođe najavljuju i Super Charge - potpuni prevodilac za QL-ov bejzik. Karakteristike su, izgleda, izvanredne, programa još nema u prodaji, mada se reklamira već nekoliko meseci. Uskoro se očekuje i FORTRAN 77 prevodilac firme Prospero poznate po izvanrednim paskal i fortran 66 prevodiocima za IBM PC računare, što je svakako garancija kvaliteta.\nQL je našao svoju primenu i u sitnom biznisu, jer je oko njega lako moguće izgraditi kompletan, a relativno jeftin sistem koji je kasnije moguće proširiti. To objašnjava i pojavu velikog broja programa za poslovnu primenu (knjigovodstvo, planiranje projekata itd.), ali je problematična njihova upotrebljivost u uslovima male privrede, zbog očiglednih razlika između britanskih i jugoslovenskih zakona. Popularni su i razni programi za crtanje, ali pravi paket za tehničko crtanje (CAD) još ne postoji. Izbor igara za QL nije najbolji. To očigledno pokazuje da je QL prodat u relativno malim serijama i to ne ljudima koji žele samo igre. Ipak, situacija se popravlja, te iako nemate veliki izbor, moguće je lepo se poigrati, odnosno umiriti decu čiji drugovi imaju Spektrum.\nSinkler je prošlu godinu završio sa relativno malim gubicima (u odnosu na očekivano bankrotstvo) i to poboljšava perspektive QL-a. Početkom godine skladišta sa QL-om konačno su ispražnjena. Da li će to (i koliko) povećati zanimanje softverskih kuća za QL, videćemo. U svakom slučaju, po ceni ispod 200 funti, QL je trenutno jedna od najpovoljnijih kupovina na računarskom tržištu. Da li to važi i za vas, zaključite sami prema svojim potrebama.\nLIČNA KARTA QL-a # Procesori: Motorola MC68008, Intel 8049 Učestanost časovnika: 7.5 MHz RAM memorija: 128 KB, može se proširiti do 640 KB ROM memorija: 48 KB, može se proširiti do 320 KB Grafika: 512*256 tačaka / 4 boje, 256*256 tačaka / 8 boja+fleš Zvuk: jedan kanal kontrolisan pomoćnim procesorom Tastatura: membransko-mehanička Spoljna memorija: dve jedinice mikrodrajva: kapacitet 100-125 KB, brzina prenosa 5 K/sekundi, prosečno vreme pristupa 3,5 sekunde Interfejsi: dva serijska (RS232C), lokalna mreža, dva džojstika, monitor, ROM-port, dodatni mikrodrajvovi, konektor za proširenja Lokalna mreža: povezuje do 64 QL-a, brzina prenosa 3K/sekundi Operativni sistem: QDOS jednokorisnički, višeprogramski Opseg brojeva u pokretnom zarezu: ± 10E615 sa sedam sigurnih cifara, 32 bita mantisa + 12 bita eksponent =6 bajta Programski jezici: ugrađen Super BASlC interpreter Aplikacije: Quill - obrada teksta, Archive - baza podataka, Abacus - tabelarna izračunavanja, Easel - poslovna grafika ","date":"April 1, 1986","externalUrl":null,"permalink":"/blog/sinclair-ql-kvantni-skok-s-prestupom/","section":"Blogs","summary":"Detaljan prikaz Sinclair QL kućnog računara iz časopisa Računari, april 1986.","title":"Sinclair QL: Kvantni skok s prestupom","type":"blog"},{"content":"","date":"April 1, 1986","externalUrl":null,"permalink":"/categories/tehnologija/","section":"Categories","summary":"","title":"Tehnologija","type":"categories"},{"content":"","date":"April 1, 1986","externalUrl":null,"permalink":"/tags/vintage/","section":"Tags","summary":"","title":"Vintage","type":"tags"}]